Turizam čini otprilike petinu hrvatskog BDP-a i ostaje snažan motor rasta i u ovoj godini. Iako brojke o dolascima i prihodima sugeriraju izniman uspjeh, stručnjaci upozoravaju na dubinske probleme koji koče razvoj, od nezaustavljive apartmanizacije i nedostatka hotelskog smještaja do niske izvanpansionske potrošnje.
“No neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava”, kažu Goran Buturac i Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), koji su analizirali kretanja u turističkom sektoru u posljednjih nekoliko godina.
Jaka konkurencija
Ističu da i devizni prihodi od turizma i dalje rastu. “Oni su u prva dva tromjesečja 2025. bili za 5,9 posto veći u usporedbi s istim razdobljem 2024., dok su u odnosu na isto razdoblje u pretpandemijskoj 2019. bili veći za 55,8 posto”, kažu analitičari EIZG-a koji očekuju da će s obzirom na međugodišnji rast dolazaka i noćenja stranih turista u prvih devet mjeseci 2025. ukupni prihodi od međunarodnog turizma u 2025. premašiti razinu prihoda ostvarenu u 2024.

U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježeno 18,7 milijuna dolazaka turista koji su ostvarili 89,4 milijuna noćenja, prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isto razdoblje 2024. broj dolazaka turista povećan je za 2,3 posto, a broj noćenja za 1,2 posto. Rast broja dolazaka i broja noćenja bio je izraženiji kod domaćih turista u usporedbi sa stranim turistima.
“To se može pripisati relativno maloj osnovici kod domaćih turista, ali i pojačanom konkurencijskom pritisku koji dolazi iz drugih međunarodnih turističkih destinacija”, pojašnjavaju Buturac i Rašić.
Jedan od najvećih strukturnih problema domaćeg turizma ostaje dominacija privatnog smještaja. Manje od deset posto kapaciteta otpada na hotele, dok apartmani čine čak 90 posto. Hoteli, njih 1626, ostvarili su tri milijarde ukupnih prihoda u 2024., dok su ukupni prihodi deset vodećih trgovačkih društava ovog sektora u 2024. iznosili 1,4 milijarde eura i bili za 8,7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, utvrdili su analitičari EIZ-a koji su analizirali poslovanje hotelskih kuća u 2024. budući da se podaci za 2025. godinu tek očekuju.
Svih 10 vodećih hotelskih kuća tu je godinu završilo s pozitivnim poslovnim rezultatom, a gledano kumulativno, ostvarili su dobit u visini od 193,8 milijuna eura.
Najveću bruto dobit u 2024. od 59,9 milijuna eura ostvarila je Plava laguna, iza koje s ostvarenom bruto dobiti od 40,1 milijun eura slijedi Maistra. Slijedi Valamar Riviera s 31 milijun bruto dobiti. U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi Plave lagune iznosili su oko 237,8 milijuna eura, što je oko 5,2 posto više nego u istom razdoblju 2024., prema financijskom izvješću kompanije.
Dobit prije oporezivanja (bruto dobit) u istom je razdoblju iznosila 82,1 milijun eura, što je na razini prethodne godine. Maistra je u do kraja ovogodišnjeg rujna ostvarila 310 milijuna eura prihoda, što je sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je EBITDA iznosila 125 milijuna eura, deset posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, također ilustriraju podaci same turističke kompanije.
Gosti ostaju kraće
“Nedostupnost raspoloživih kapaciteta dijela kampova prvog dijela godine, zbog investicijskih radova, ograničili su rast volumena promatranog perioda. Istodobno je ostvaren rast prosječne cijene smještaja, u odnosu na isti period lani, od šest posto”, komentirao je predsjednik Uprave Tomislav Popović.
Poslovni prihodi u prvih devet mjeseci 2025. Valamar Riviere iznosili su 430,9 milijuna eura, što je rast od 10,5 posto na godišnjoj razini. EBITDA je iznosila 165,2 milijuna eura, što je 11,8 posto više nego u istom razdoblju 2024., uz rast EBITDA marže za 0,5 postotnih bodova.
Valamar cilja do kraja ove godine uz fundamentalnu vrijednost za dioničare od jedne milijarde eura (ili devet eura po dionici) i dividendni prinos od četiri posto. Plan je postići za poslovnu 2026. godinu i EBITDA-u od 150 milijuna eura. Za hotelske kuće veliki je problem i što turisti radije biraju odmarališta i slične objekte – u prvih devet mjeseci 2025. je 50,2 posto noćenja ostvareno u odmaralištima i privatnom smještaju, dok je u istom razdoblju 2024. taj udjel iznosio 46,4 posto. U hotelskom smještaju ostvareno je 26 posto noćenja, a u kampovima i mjestima za kampiranje 23,8 posto ukupnog broja noćenja u komercijalnom smještaju.
Iako je posljednjih godina primjetan trend rasta noćenja domaćih gostiju, strani su još uvijek dominantni. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja od siječnja do rujna 2025., strani gosti ostvarili su 91 posto, a domaći devet posto. Domaći gosti ostvarili su u prvih devet mjeseci prošle godine međugodišnji rast broja dolazaka od 8,6 posto i noćenja od 6,1 posto. Istovremeno, dolasci inozemnih gostiju povećani su za 1,4 posto, a noćenja za 0,7 posto.
“U vrhuncu turističke sezone zabilježen je osjetno veći broj noćenja domaćih turista nego u istim mjesecima 2019. Za razliku od domaćih turista, inozemni turisti još uvijek nisu u ljetnim mjesecima ostvarili razinu noćenja kakva je zabilježena u pretpandemijskoj 2019.”, pojašnjavaju analitičari EIZG-a. Također se zapaža trend postepenog smanjivanja zadržavanja i domaćih i stranih gostiju – u prvih devet mjeseci 2025. strani turisti u prosjeku su boravili pet noći (u 2022. godini 5,5 noći), a domaći u prosjeku 3,3 noći (u 2022. godini 3,4 noći po dolasku).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu