Slovenska tehnološka kompanija Cimos ove godine nastavlja poslovati s gubitkom. Očekuje se da će se prihodi smanjiti za oko trećinu.

Revizori su na godišnje izvješće dali mišljenje s rezervom i upozorili da nije izvjesno da će tvrtka moći dugoročno održivo poslovati. Kako je pojasnio Aleš Hoge, predsjednik Sindikata metalne i elektroindustrije Slovenije (Skei) za Krašku, Notranjsku i Obalu, štrajk je bio najavljen još u ožujku, ali je potom zamrznut, piše ljubljanski Dnevnik.

“Tada je imenovana radna skupina koja je trebala dogovoriti da se najniža osnovna plaća izjednači s minimalnom te da se ostale plaće zaposlenih proporcionalno povećaju. Osim toga, radili smo na pokretanju pregovora o novom modelu plaća”, rekao je Hoge.

Kajin: Živimo od auto-industrije
No, nisu dogovorili povećanje plaća niti novi model plaća, kazao je razočarano, istaknuvši da je uprava Cimosa prilikom najave štrajka otkazala kolektivni ugovor. Prošle su godine Skei i uprava Cimosa dogovorili da umjesto 6% u lipnju 2023., u ožujku ove godine plaće porastu za 10%, a u srpnju za 7%, što su i ostvarili. Unatoč povećanju osnovnih plaća, oko 240 radnika i dalje prima minimalnu plaću ili dodatak na minimalnu plaću, pojasnio je Hoge.

Od kraja 2022. do kraja 2023. negativni kapital Cimosa narastao je s 13,24 milijuna na 47,83 milijuna eura. To znači da u slučaju stečaja, uzimajući u obzir bilančnu vrijednost imovine, ne bi bilo dovoljno sredstava za namirenje vjerovnika. Prema njegovim riječima, zaposlenici traže da se najniža osnovna plaća u koparskoj tvrtki izjednači s minimalnom, dok bi se ostale plaće proporcionalno povećale.

Traže i reevaluaciju radnih mjesta kako bi zaposlenici koji rade na istom radnom mjestu imali iste osnovne plaće. Sindikat je nastojao na temelju informacija o preseljenju proizvodnje jasno navesti vodstvo Cimosa da radnicima otkrije što će se u budućnosti događati s proizvodnim lokacijama u Senožeču, Vuzenici i Mariboru.

Činjenica je da Cimos, koji je već dvije godine u neizravnom vlasništvu njemačkog financijskog fonda Mutares, čije dionice kotiraju na Frankfurtskoj burzi, planira preseliti proizvodnju u Kikindu u Srbiji, otkrio je nedavno ljubljanski Dnevnik. Uprava zaposlenicima nije objasnila razloge niti posljedice planirane selidbe.

Prema neslužbenim informacijama, samo im je dala do znanja da će biti potrebno povećati profitabilnost te da Slovenija ima najskuplju radnu snagu od zemalja u kojima Cimos ima svoje tvornice. Pripreme za preseljenje dijela proizvodnih linija iz tvornice u Senožečama u Kikindu već su počele, a jedna će tvornica biti prodana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cimos ima i pogon u Buzetu. Ove godine je oko 80 radnika u buzetskom pogonu ostalo bez posla, ali vlasnik je, prema tvrdnjama gradonačelnika Buzeta Damira Kajina, lokaciju u hrvatskom dijelu Istre proglasio strateškom i ona ne bi trebala biti “zahvaćena” rezovima.

“Neke gospodarske aktivnosti u auto-industriji mogle bi biti reducirane, a živimo u velikoj mjeri od doprinosa i radnih mjesta, ponajviše od auto-industrije. Prije dvije, tri godine cilj je bio ulagati u električna vozila, ali to danas posustaje, pad u Njemačkoj je oko 40 %, a to direktno pogađa Buzet”, izjavio je nedavno Damir Kajin.

Obveze 70,67 mil. eura
Nadomjestak se nudi, pojasnio je Kajin naknadno, kroz tzv. namjensku proizvodnju što bi Cimosove kapacitete gotovo u potpunosti popunilo.

“Cimos bi proizvodio čahure i stabilizatore, koji bi se sastavljali, odnosno punili u Genetskom centru. Utjecaj na okoliš je ravan nuli, ali potrebno je izraditi studiju i uklopiti je u županijski prostorni plan koji je u fazi izrade. Potom to mora učiniti i Grad Buzet. Lokacija Genetskog centra prošla je sve kontrole MUP-a i Ministarstva obrane. Konačno, ako se to radilo u Uljaniku, a danas nastavlja u najužem dijelu Pule, ne vidim zašto se ne bi moglo pod Žbevnicom”, izjavio je Kajin.

Cimos je u godišnjem izvješću naveo da je krajem srpnja s bankama vjerovnicama dogovorio mirovanje financijskih obveza u iznosu od 46,7 milijuna eura do kraja rujna, s mogućnošću produljenja do kraja 2024.

Tijekom tog razdoblja pokušat će se dogovoriti oko reprograma postojećih obveza. Ukupne financijske obveze Grupe Cimos na dan 31. prosinca 2023. iznosile su 70,67 milijuna eura, od čega je 57,1 milijun eura kratkoročnih, odnosno s rokom dospijeća do godinu dana.