Rat na Bliskom istoku i strah od novog vala poskupljenja energije i putovanja nadvili su se nad ovogodišnju turističku godinu, ali Hrvatska u sezonu 2026. ulazi s više optimizma nego panike. Dok se globalno turističko tržište oporavlja brže od ranijih predviđanja, domaći turizam ima realnu šansu ne samo dosegnuti, nego i premašiti prošlogodišnje rezultate.

No struka upozorava da iza dobrih brojki stoji niz strukturnih slabosti – od ubrzanog rasta cijena usluga do kroničnog nedostatka kvalificirane radne snage – koje ovu sezonu čine osjetljivijom nego što izgleda na prvi pogled. U takvom okruženju i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) šalje poruke opreza. “Preuranjeno je iznositi zaključke vezane uz ovogodišnje turističke rezultate, posebice u kontekstu situacije na Bliskom istoku. Međutim, u dosadašnjem dijelu godine rezervacije za Hrvatsku su na većini tržišta, posebice onim europskim, ili na prošlogodišnjoj razini ili nešto bolje.

U obzir moramo uzeti i utjecaj last minute rezervacija jer putnici, s obzirom na sigurnosne, ali i ekonomske okolnosti, konačne odluke o putovanjima donose netom prije putovanja”, rekao nam je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Prema projekcijama Svjetske turističke organizacije, u 2026. se očekuje rast međunarodnog turizma između tri i četiri posto, pod uvjetom da globalni gospodarski uvjeti ostanu povoljni, cijene usluga nastave korekciju naniže i da geopolitički sukobi ne eskaliraju.

“Za očekivati je da će dio europskih putnika daleke destinacije zamijeniti s putovanjima u teritorijalno bliže i dostupnije zemlje. Na to ukazuju i podaci Europske putničke komisije, prema kojima će europski putnici svoja putovanja preusmjeravati prema destinacijama kao što su Hrvatska, Italija, Španjolska i Malta”, kaže Staničić. Europska komisija za putovanja također predviđa da će međunarodni dolasci u Europu porasti za oko šest posto.

Novi val poskupljenja

U turističku 2026. Hrvatska ulazi s uzlaznim trendom – 2025. je premašila pretpandemijsku 2019., broj noćenja bio je 3,9 posto veći nego prije pandemije, a sezona se mjerljivo produžila, prema analizama Gorana Buturca iz Ekonomskog instituta. Lipanj je lani narastao za 14,5 posto noćenja, rujan za 6,3 posto, a prosječan boravak stranih gostiju stabilizirao se na 4,9 noćenja. Turistička slika pritom ostaje koncentrirana: Nijemci sami ostvaruju gotovo četvrtinu svih stranih noćenja, a gosti iz samo deset zemalja nose više od tri četvrtine stranih noćenja u Hrvatskoj.

Dodatni signal pozicioniranja dolazi s tržišta luksuza: prema Virtuoso Luxe Travel Reportu za 2026., Hrvatska je na petom mjestu najpopularnijih globalnih destinacija, opisana kao zemlja koja “nudi sve – od gotičke, renesansne i barokne arhitekture Dubrovnika do osunčane obale Hvara”.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Za razliku od slike potražnje, inflacijska pozadina ove sezone znatno je manje udobna. Hrvatska je u veljači 2026. među zemljama EU-a s najvišom stopom inflacije – treća je, iza Rumunjske i Slovačke, s ukupnom stopom od 3,9 posto. Dok su cijene usluga u EU rasle po stopi od 3,4 posto, u Hrvatskoj su tijekom veljače porasle čak 7,7 posto na godišnjoj razini, što znači da upravo usluge – uključujući turizam – postaju glavni generator inflacijskih pritisaka. Rat na Bliskom istoku dodatno je pojačao strah od novog vala poskupljenja energenata i logistike, pa inflacija koja “kuca na vrata” više nije lokalni fenomen nego globalni val.

Najveći ograničavajući čimbenik rasta, i u Hrvatskoj i u EU, ostaje nedostatak kvalificirane radne snage. “Procjenjuje se da oko 90 posto malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru EU ima poteškoća pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije između 10 i 20 posto radnih mjesta u turističkom sektoru u EU ostalo je tijekom 2025. upražnjeno, što je jednako broju od gotovo milijun slobodnih radnih mjesta”, kaže Buturac.

U Hrvatskoj je problem dodatno produbljen činjenicom da su plaće u turizmu i dalje znatno ispod prosjeka gospodarstva. Prosječna neto plaća u djelatnosti smještaja u 2025. bila je 10,3 posto niža od prosjeka svih djelatnosti, dok su plaće u pripremi i usluživanju hrane i pića za čak 28,8 posto zaostajale za prosjekom, prema Buturčevim izračunima. U takvim uvjetima, daljnje podizanje kvalitete usluge i produženje sezone teško je zamisliti bez jačeg rasta plaća, a to se neminovno prelijeva u cijene aranžmana, hotelskog smještaja i ugostiteljstva.

Buturac upozorava da ova inflacija ruši relativne odnose cijena dobara i usluga, što otežava pozicioniranje Hrvatske u odnosu na konkurentske mediteranske destinacije. Drugim riječima, Hrvatska u sezonu ulazi s cijenama velike destinacije, ali i dalje s osjetljivom strukturom troškova. Dok se europski prosjek cijena usluga tek postupno smiruje, domaći turizam ulazi u sezonu s bržim rastom troškova – od plaća i hrane do logistike i energenata – nego većina konkurenata. To cjenovnu politiku za 2026. čini možda najosjetljivijom točkom predsezone.

“Hrvatska svoju konkurentsku prednost treba graditi na visokoj kvaliteti, sigurnosti, autentičnosti i raznolikosti ponude. Poseban fokus stavlja se na razvoj proizvoda više dodane vrijednosti, održivi turizam te ciljane marketinške aktivnosti na ključnim emitivnim tržištima”, kaže Staničić uvjeren kako će Hrvatska zadržati stabilne turističke rezultate.

Stabilizacija cijena i ulaganja

Unatoč rizicima, trendovi idu u prilog daljnjem jačanju sezone. Broj dolazaka i noćenja je u 2025. porastao, s izraženim skokom domaćih gostiju – njihov broj dolazaka je narastao 7,6 posto, a noćenja 5,6 posto na godišnjoj razini. Strani gosti i dalje nose oko 90 posto svih noćenja, ali domaće tržište postalo je stabilniji oslonac, osobito izvan dva ljetna vršna mjeseca.

Rat na Bliskom istoku ovu sezonu čini neizvjesnijom, ali ne nužno i lošijom. Analize upozoravaju da inflacija koja proizlazi iz tog sukoba neće zaobići turizam, no istodobno je dio putnika sklon birati bliže i sigurnije destinacije u Europi, što Hrvatsku može dodatno pogurati.

“Za uspješnu 2026. ključne riječi bit će stabilizacija cijena i nastavak ulaganja u osnovne kapacitete. Turistička 2026. nudi priliku za novi iskorak, ali on zahtijeva mudro balansiranje između želje za profitom i realnih mogućnosti tržišta rada, uz stalnu svijest o tome da visoka cijena mora biti opravdana besprijekornom kvalitetom usluge”, ističe Buturac.

Sezona 2026. tako se profilira kao godina u kojoj će se vidjeti koliko je domaći turizam spreman funkcionirati u uvjetima trajne globalne nesigurnosti i viših strukturalnih troškova.