Dugogodišnja bitka Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) za ukidanje poreza na dohodak na mirovine napokon je urodila plodom. Vlada je najavila da će se zakonske izmjene provesti tijekom 2026. godine, a potpuno oslobođenje svih mirovina od oporezivanja trebalo bi stupiti na snagu s prvim danom 2027. godine. Cilj je jasan: značajno podizanje životnog standarda i kupovne moći umirovljeničke populacije. Ova mjera izravno će utjecati na novčanike gotovo pola milijuna građana. Naime, prema posljednjim podacima za rujan 2025. godine, nakon redovitog usklađivanja mirovina, porez je platilo čak 474.004 umirovljenika, što je 66.000 više nego prije samog usklađivanja. U prosjeku, svaki od njih mjesečno je uplaćivao oko 31 euro, iznos koji će im uskoro ostajati u džepu.

uvećanje primanja

Evo kako hrvatski umirovljenici mogu imati i 43 posto veću mirovinu: Moraju ispuniti jedan uvjet

Trenutni sustav oporezivanja funkcionira tako da se porez plaća na iznos mirovine koji premašuje osobni odbitak od 600 eura. S obzirom na to da se mirovine redovito usklađuju s rastom plaća i cijena, a osobni odbitak ostaje nepromijenjen, broj umirovljenika koji ulaze u porezne škare nezaustavljivo raste. Važno je napomenuti da hrvatski porezni sustav već predviđa značajnu olakšicu za umirovljenike, budući da im se utvrđena porezna obveza umanjuje za 50 posto. Unatoč tome, za mnoge je i taj umanjeni iznos predstavljao osjetno opterećenje kućnog budžeta, zbog čega se ukidanje poreza dočekuje kao prijeko potrebno rasterećenje.

Argumenti za ovu mjeru su snažni i ne iznenađuje što HSU na njoj inzistira godinama. Osim izravnog financijskog benefita, mnogi ekonomisti ističu kako oporezivanje mirovina nema čvrstu ekonomsku logiku. Riječ je, naime, o prihodima koji su već jednom bili oporezovani tijekom radnog vijeka kroz doprinose i porez na plaću. Gledano iz te perspektive, oporezivanje mirovina predstavlja svojevrsno dvostruko oporezivanje istog dohotka, što je praksa koju mnogi smatraju nepoštenom. Stoga se ukidanje poreza ne vidi samo kao socijalna mjera, već i kao ispravljanje dugogodišnje nepravde prema onima koji su izgradili ovu državu.

Ipak, dok jedni slave, drugi upozoravaju na potencijalne negativne posljedice i nepravednu raspodjelu koristi. Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) stižu oštri tonovi kritike. Predsjednica SUH-a, Višnja Stanišić, istaknula je kako će ukidanje poreza statistički doista povećati prosječnu mirovinu, ali neće podići životni standard većine umirovljenika. Problem leži u činjenici da više od 700.000 umirovljenika s najnižim primanjima uopće ne plaća porez, pa za njih ova promjena neće značiti apsolutno ništa. Najveći dobitnici, upozoravaju iz sindikata, bit će oni s mirovinama iznad 1.200, pa sve do 3.000 eura, čime se produbljuje jaz između najsiromašnijih i onih imućnijih umirovljenika.

Tko su stvarni dobitnici, a tko bi mogao izgubiti?

Umjesto potpunog ukidanja, SUH se zalaže za alternativno rješenje koje smatraju pravednijim: značajno povećanje neoporezivog osobnog odbitka. Time bi se, tvrde, pomoglo upravo onoj skupini umirovljenika čije su mirovine tek neznatno iznad trenutnog praga od 600 eura, a istovremeno se ne bi stvarali nerazmjerno veliki dobici za one s najvišim primanjima. Iz sindikata također podsjećaju da gotovo sve zemlje Europske unije, s izuzetkom Slovačke, imaju neku vrstu poreza na mirovine, sugerirajući da Hrvatska ovim potezom iskače iz uobičajene europske prakse. Njihova glavna zamjerka svodi se na to da mjera nije socijalno osjetljiva i da promašuje one kojima je pomoć najpotrebnija.

Udar na proračune gradova i općina

Drugi ključni problem leži u činjenici da se prihod od poreza na mirovine ne slijeva u državni proračun, već isključivo u blagajne gradova, općina i županija. Samo u jednom mjesecu, rujnu 2025. godine, lokalne jedinice su na taj način uprihodovale 14,7 milijuna eura. Potpuno ukidanje ovog prihoda predstavlja ozbiljan udarac na njihovu financijsku stabilnost. Na taj je rizik upozorio i Gospodarski savjet predsjednika Republike, izražavajući sumnju u ekonomsku logiku takvog poteza. Postoji realna opasnost da će gradovi i općine, suočeni s manjkom u proračunu, biti prisiljeni kompenzirati gubitak na drugi način. To bi moglo značiti povećanje cijena komunalnih usluga, vrtića ili smanjenje socijalnih davanja poput božićnica i uskrsnica, koje se najčešće isplaćuju upravo najsiromašnijim umirovljenicima. U takvom scenariju, oni koji nisu dobili ništa ukidanjem poreza mogli bi na kraju čak i izgubiti.

Širi kontekst mirovinskih promjena

Ovu poreznu reformu treba promatrati u širem kontekstu niza izmjena mirovinskog sustava koje stupaju na snagu ili su najavljene u narednom periodu. Od prvog siječnja 2026. godine ukida se penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu za sve korisnike starije od 70 godina, što će im mirovine u prosjeku povećati za 57 eura. Invalidske mirovine rastu za 10 posto, a uvodi se i nova, povoljnija formula za usklađivanje mirovina. Umirovljenicima starijima od 65 godina omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz primanje 50 posto mirovine, a povećava se i dodatak za svako rođeno dijete na 12 mjeseci. Ukidanje poreza stoga je samo jedan, iako najzvučniji, dio paketa mjera kojima Vlada nastoji poboljšati status umirovljenika. Iako je namjera nesumnjivo pozitivna, ostaje otvoreno pitanje hoće li ukidanje poreza u konačnici donijeti više koristi ili štete, pogotovo za one najugroženije čiji standard ovisi o socijalnoj osjetljivosti lokalnih vlasti.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?