Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2013. godini iznosila je 19,5 posto, što je 0,9 posto manje nego 2012., a za 1,4 postotna boda niže od 2011., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 22.916 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 48.124 kune.

Podaci za protekle tri godine pokazuju da se taj iznos iz godine u godinu smanjuje.

Tako je za četveročlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u prošloj godini iznosio 4010 kuna mjesečno, dok je 2012. bio 4200 kuna, a godinu ranije 4270 kuna.

Samačko je pak kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u 2013. mjesečno trebalo najmanje 1909 kuna, u 2012. to je bilo 2000 kuna, a 2011. 2033 kune.

U prošloj godini stopa rizika od siromaštva bila je najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 43,2 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 30,8 posto te umirovljenici sa stopom 18,4 posto.

Najniža je stopa rizika od siromaštva za zaposlene i iznosila je 4,8 posto, a za samozaposlene 15,7 posto.

Pokazatelji siromaštva izračunati su iz Ankete o dohotku stanovništva, a prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe kojima je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici, objašnjavaju iz DZS-a.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u prošloj je godini iznosio 29,9 posto, što je 2,7 posto manje nego godinu ranije. Taj se postotak odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili žive u kućanstvima s vrlo niskom intenzitetom rada.

Postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije u 2013. je iznosio 14,8 posto, te je za dva posto smanjen u odnosu na prethodnu godinu.

Usporedba osnovne stope rizika od stanovništva i stope prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanjem socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5 posto na stopu od 29,7 posto.

Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada je stopa rizika od siromaštva prošle godine iznosila 44,6 posto.

Prema podacima Eurostata za većinu članica EU, u prošloj je godini najnižu stopu rizika od siromaštva imala Češka 8,6 posto, a višu stopu od Hrvatske imalo je pet zemalja – Bugarska 21 posto, Grčka 23,1 posto, Litva 20,6 posto, Rumunjska 22,4 posto i Španjolska 20,4 posto.