Prije desetak godina u nacionalnom stočnom fondu bilo je više od 229 tisuća krava i 220 tisuća krmača.

Inventura koju redovito godišnje provodi Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) za 2013. (ne)očekivano otkriva poražavajuće podatke. Ukupan broj krava spustio se na 180.946 grla, a krmača na 105 tisuća. Unatrag deset godina najbrojnije stado krava vezano je uz 2006.: te godine u nacionalnom fundu popisano je stado sa 241.084 krave. Nije smanjen samo broj stoke, između 2007. i 2013. proizvodnju su napustila 5022 poljoprivredna gospodarstva.

Dvije dobre vijesti
Trend smanjenja broja krava traje već sedmu godinu, pri čemu je posebno izražen u posljednje tri. U izvješću koje je HPA izradila za 2012. stoji da su na svim poljoprivrednim gospodarstvima 191.354 krave, što je smanjenje za 7,24 posto u odnosu na stanje fonda iz prethodne godine. U 2013. pak naspram 2012. krava je manje 5,5 posto. Ni u svinjogojstvu nema većeg optimizma. Nakon što je broj krmača u silaznoj putanji evidentiran punih osam godina, tek je 2013. donijela skromni oporavak i povećanje broja krmača za pet tisuća grla. No, ima li se na umu da je broj grla lani pao na manje od 50 posto naspram broja krmača u izvješću HPA za 2004., može se samo konstatirati kako i dalje grebemo po tunelu tražeći model oporavka nacionalnog stočarstva koje je, za razliku od našega, na razvijenim tržištima prepoznatljivo kao perjanica ukupne poljoprivrede.O urušavanju proizvodnje mlijeka više se nema što reći, agonija traje gotovo dvije godine.

Od povijesno rekordne 2009. sa 675 tisuća tona otkupljenog mlijeka u 2013. otkupljeno je tek 504 tisuće tona, pa su farmeri koji su uspjeli opstati dočekali radosnu vijest, zbog nestašice mlijeka rasla je otkupna cijena.Glavni uzroci silaznih trendova u stočarstvu, ocjena je HPA, česte su i velike negativne promjene tržišnih cijena i mlijeka i mesa u razdoblju uoči ulaska  Hrvatske u Europsku uniju, znatan porast cijena stočne hrane, manjak oborina te sve učestalija pojava suše. U mnoštvu loših vijesti našle su se ipak i dvije dobre. Prva je da je 2003. u otkupljenih 541 tisuću tona mlijeka samo 22,7 posto bilo prvog razreda, odnosno europske kakvoće, dok se u 2013. u toj kategoriji našlo čak 95 posto mlijeka, a u pojedinim županijama, poput Zadarske, 99,7 posto. Drugi dobar podatak rast  je proizvodnje mlijeka po grlu sa 5345 kilograma iz 2009. na 5893 kilograma u 2013.

Skok izvoza svinja 
Dok je ukupan fond krmača lani zabilježio lagani oporavak uz rast na godišnjoj razini za 5000 grla, istodobno je broj krmača kod kojih HPA nadzire proizvodnost pao za 3063 grla na 23.600, što je najmanja populacija u posljednjih desetak godina. Glavni razlog likvidacija je dviju velikih farmi s ukupno više od 2500 krmača. I ovdje je najbolja bila 2006., kada je pod nadzorom HPA bilo 27.458 krmača. Zabrinjavajući je i podatak o padu broja uzgojno valjanih krmača čistih pasmina kroz tri generacije, i to ne na obiteljskim gospodarstvima, nego na velikim farmama, sa 9384 u 2004. na 2789 grla u 2013. Potpredsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Goran Jančo kao ključne probleme koji koče sektor navodi skupu stočnu hranu, visoku cijenu odojaka i preskup kapital. Nestale su mnoge male farme sa 10-20 krmača, ali i velike poput Senkovca i Agromeđimurja, a tko jednom isprazni farmu, teško se odlučuje za povratak svinjogojstvu. Jančo upozorava i na apsurdnu situaciju: u okolici farmi svinja sve je više bioplinskih postrojenja u kojima se 60-70 posto kao pogonsko gorivo koristi silažni kukuruz. "Kada krene berba kukuruza, diktiraju visoku otkupnu cijenu koja ruši sve kalkulacije tova", upozorava Jančo. Nezadovoljan je što u izvješću HPA nema podatka o izvozu svinja. Lani su, kaže, samo dvije najveće tvrtke Merkur i Žito izvezle više od 100 tisuća tovljenika u Mađarsku, Rusiju, Ukrajinu te Albaniju, što smatra velikim uspjehom sektora.        

Prava prilika 
Od 15 proizvoda uključenih u prehrambenu bilancu EU-28 za 2014. veći uvoz od izvoza vezan je samo uz govedinu, ovce i koze. Zajedničko tržište za ovu godinu planira uvoz više od 300 tisuća tona govedine te oko 200 tisuća tona mesa ovaca i koza. Ta golema europska mesna niša mogla bi postati veliki izazov i za hrvatske farmere da povećaju proizvodnju na svojim gospodarstvima.U zlatnom razdoblju govedarstva, prije 25-30 godina, Hrvatska je na izvozu govedine ubirala više od 300 milijuna dolara, a prošle godine tek 38 milijuna. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda nedavno je ocijenila: Hrvatska do 2030. proizvodnju govedine može povećati 35 posto. "Ne 35 nego 300 posto", tvrdi Toni Raič, predsjednik Udruge Baby Beff koja okuplja proizvođače koji drže gotovo 90 posto proizvodnje u ovom segmentu. Govedarstvo je prosperitetan sektor, znanja imamo, farmerima samo treba dati zapuštena polja radi proizvodnje jeftinije stočne hrane te osigurati lakši pristup kapitalu kroz povoljnije kamate. Povećan tov zaposlit će i poluprazne klaoničke kapacitete, ali i otvoriti nova radna mjesta u cijelom lancu. Još 2008. bilo je u tovu više od 276 tisuća junadi, godinu poslije 260 tisuća, dok je u 2013. utovljeno tek 232 tisuće grla.

Broj koza prepolovljen 
Pod selekcijskim nadzorom HPA na 445 gospodarstava je 41.279 uzgojno valjanih ovaca, što je u odnosu na 2009. manje za više od 7000 grla, dok je broj koza gotovo prepolovljen, pao je na samo 6792. Da se može bolje, svjedoče podaci iz razdoblja 2005.-2009., kad je broj uzgojno valjanih grla povećan za gotovo 18 tisuća. Prema inventuri HPA, u sustavu jedinstvenog označavanja i registracije životinja prošle godine ukupno je evidentirano 588 tisuća ovaca te 61 tisuću koza. U 2009. uzgojem ovaca bavilo se 699 gospodarstava s ukupno više od 600 tisuća ovaca, zbog čega je sukladno zahtjevima Europske komisije vlasnicima ovaca i koza uvedena obveza da svako grlo rođeno nakon siječnja 2010. uz ušnu markicu mora biti označeno i elektroničkim transponderom. 

Odustali od proizvodnje

Lani nestalo 2446 gospodarstava 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Između 2007. i 2010. s proizvodnjom se oprostilo 178 gospodarstava, dok je paralelno registrirano novih 3774. Tijekom 2010. lokot je na farme stavilo 75 gospodarstava, u 2011. tu je odluku donijelo još njih 99, a kroz 2012. godinu novih 2398, dok se u 2013. na prestanak proizvodnje odlučilo 2446 gospodarstava.

Najagilniji su uzgajivači kokoši hrvatice

Rast broja crnih svinja 

U sumornim podacima neki mali detalji ipak raduju. Tako je broj svinja crne slavonske pasmine između 2001. i 2013. uvećan sa 237 na 839. Kod izvornih pasmina ovaca u selekcijskom uzgoju broj paških ovaca rastao je sa 4253 iz 2009. godine na 5135 grla u 2013. kod 53 uzgajivača, a ukupno stado procjenjuje se na oko 30.000 grla. Najagilniji su uzgajivači kokoši hrvatice, nacionalno jato su između 2009. i 2013. povećali sa 389 na 2394 kljuna.

Lani 13.898 kg mlijeka

Rekorderka iz Orlovnjaka 

Dok je u 2013. prosječna količina mlijeka po kravi iznosila 5893 kilograma, mnoga grla ostvarivala su dvostruku, pa i veću količinu. Rekorder je grlo s oznakom 4337 s farme Orlovnjak iz koga je prošle godine izmuženo 13.898 kilograma mlijeka. Među kravama koje su ostvarile životni rekord grlo je broj 130 iz farme Lactisd s proizvodnjom 100.970 kilograma mlijeka.