Koprivničko-križevačka županija pri samom je vrhu u Hrvatskoj po broju krava i proizvodnji mlijeka, ali zadnjih deset godina broj grla i proizvedenih količina mlijeka padaju, za što u Središnjem savezu Hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda razloge među ostalim vide u načinu dodjeljivanja poticaja i niskim otkupnim cijenama.
Podravina i Prigorje u hrvatskom govedarstvu pri samom su vrhu s više od 54 tisuće grla, ispred njih su samo Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija, piše u izvješću o poljoprivrednoj proizvodnji na području Koprivničko-križevačke županije za 2022. godinu.
Što se brojnosti krava tiče, prema istom izvoru prošle godine bilo 15.284, a prije 10 godina 25.630. Tada je na području Podravine i Prigorja proizvedeno 48 milijuna, a 2012. godine 73,33 milijuna litara mlijeka.
Podravina i Prigorje u hrvatskom govedarstvu pri samom su vrhu s više od 54 tisuće grla, ispred njih su samo Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija, piše u izvješću o poljoprivrednoj proizvodnji na području Koprivničko-križevačke županije za 2022. godinu.
Što se brojnosti krava tiče, prema istom izvoru prošle godine bilo 15.284, a prije 10 godina 25.630. Tada je na području Podravine i Prigorja proizvedeno 48 milijuna, a 2012. godine 73,33 milijuna litara mlijeka.
Situacija u županiji oslikava stan je u cijeloj Hrvatskoj u kojoj je, kako se navodi, 2012. godine bilo 191.354 krave, a prošle godine 140.566. Prije 10 godina u Hrvatskoj se proizvodilo 602, a prošle godine 342 milijuna litara mlijeka.
Predsjednik Središnjeg saveza Hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda Damir Horvatić slaže se s ocjenom prema kojoj je stanje u Koprivničko-križevačkoj županiji u mliječnom govedarstvu teško, baš kao i na prostoru cijele zemlje.
Što se Podravine i Prigorja tiče, Horvatić kaže da su najveći broj krava posjedovala staračka domaćinstva. Ona su u svojim stajama držali po otprilike šest grla. No, nakon što je Dukat ukinuo male seoske laktofrize, takva su domaćinstva prestala prodavati svoje viškove, a borila su se i s višegodišnjom slabom otkupnom cijenom mlijeka.
Ta dva problema dovela su do osipanja malih proizvođača mlijeka, ističe Horvatić.
Smatra da se u Hrvatskoj vodi kriva politika kojom se želi poboljšati stanje u stočarstvu.
“Svi su proizvođači izjednačeni u primanju poticaja što nije dobra politika” kaže.
Dodaje kako na najboljim farmama krave daju po osam, a na većini njih tek tri do pet tisuća litara mlijeka na godinu. Smatra da bi poticaje trebalo zamijeniti nagradama za najuspješnije proizvođače, držeći da bi to potaknulo ozbiljne proizvođače, odnosno one koji proizvedu više po grlu.
Takav princip trebao bi se prema njegovom mišljenju primijeniti na cijelu poljoprivrednu proizvodnju, što bi potaknulo mlade na povratak stočarstvu, smatra Horvatić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu