Prije pet godina, smrtnost umirovljeničke populacije bila je za trećinu niža nego sada. Primjerice, 2018. u istom je razdoblju umrlo oko 15 tisuća umirovljenika, što je oko 7 tisuća umrlih manje nego 2022. Hrvatska je, inače, pri dnu europske ljestvice po očekivanim godinama zdravog života, koje su za sada rođene generacije procijenjena na 60 godina za žene i 57 godina za muškarce. Usporedbe radi, u vodećoj Švedskoj ta je granica 73 godine.

– Velika smrtnost umirovljenika posljedica je korone, izolacije, smanjenih kontakata, ali presudan je i socio-ekonomski faktor – komentira za Večernji list Jasna Petrović, predsjednica umirovljeničkog sindikata kojoj je žao što se nadležne javne institucije nisu ozbiljnije pozabavile problemom smrtnosti starijih.

INDEKSACIJA

Slijedi najveće usklađivanje do sada: Evo koliko bi mogle rasti mirovine u Hrvatskoj

Prijelomna točka

Kako do novca za veće mirovine: Neke zemlje razmišljaju o drastičnom potezu

– Znatno je pao standard umirovljenika, mogućnost dodatnog izdvajanja za lijekove, voće i kvalitetnu hranu je bitno niža. Problem je i psihološke prirode, umirovljenici se ne posjećuju, ne druže, u izolaciji su i trpe svoju sudbinu – komentira Petrović.

Njezino je mišljenje da Hrvatska ima relativno dobro javno zdravstvo, ali je sustav okrenut prema koroni što ima za posljedicu porast oboljenja koja nisu na vrijeme otkrivena.

– Velik je broj umrlih jer im bolest nije na vrijeme dijagnosticirana i liječena, ta je činjenica u relevantnim međunarodnim istraživanja uočena i prije korone, a sad je još izraženija – kaže Petrović.

Korisnici starosnih mirovina kojima je ove godine prestala isplata mirovina zbog njihove smrti u prosjeku su bili 21 godinu u mirovini, a ona je iznosila oko 2700 kuna. Obiteljske su mirovine bile oko 2300 kuna, a nasljednici su ih dobivali oko 18 godina.

U lipnju je Hrvatska je imala 1,23 milijuna korisnika mirovina, što je čak osam tisuća manje nego u lipnju prošle godine. Velik pad broja korisnika mirovina prije svega je posljedica veće smrtnosti umirovljeničke populacije, budući da je priljev novih umirovljenika i dalje velik. Ove godine dobili smo 20.975 novih umirovljenika iz sustava osnovnog mirovinskog osiguranja, takozvanih radničkih mirovina, što je samo smanjenje za samo 752 osobe u odnosu na prošlu godinu. U podatke o novim umirovljenicima nisu uključene osobe koje odlaze u mirovinu po posebnim propisima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost