Omjer starije, ekonomski neaktivne populacije u odnosu na mlade i radno aktivne ljude raste diljem EU-a. U zemljama poput Njemačke taj omjer iznosi već sada visokih 40 posto, a do 2050. bit će još veći te će premašiti 75 posto u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj.

Predviđa se da će broj umirovljenika u odnosu na radnike biti viši od 50 posto u većini zemalja EU-a, uključujući relativno bogatije nordijske zemlje i Nizozemsku.

trajno povećanje

Jedna skupina umirovljenika imat će najveću korist od mirovinske reforme, ovo su primjeri

U kombinaciji s kasnijim zapošljavanjem, manje stabilnim poslovima i visokom nezaposlenošću mladih u nekim od najzaduženijih zemalja, to predstavlja rizik i za javne financije. Olakšice bi mogle doći stvaranjem visokokvalificiranijeg stanovništva s većom zaradom koje plaća više poreza.

No to je samo djelomično rješenje, rekla je za Politico.eu Karina Doorley, ekonomistica koja se bavi mirovinama u Institutu za ekonomska i socijalna istraživanja u Dublinu, prenosi tportal.

Smanjenje iznosa mirovina, povećanje dobi za odlazak u mirovinu, povećanje doprinosa uplaćenih tijekom radnih godina neki su od prijedloga rješenja.

U mirovine treba ulagati

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron u kampanji nedavno održanih predsjedničkih izbora, na kojima je ponovno izabran, dotaknuo se umirovljenika i mirovinskog sustava, predloživši podizanje dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu sa 62 na 65 godina. Međutim u mirovine je potrebno ulagati i povećavati ih, a tog se dijela nije dotaknuo.

Macron se sada suočava s ujedinjenim lijevim frontom, predvođenim Jean-Lucom Mélenchonom i francuskim sindikatima, koji ne samo da traže da se zadrži trenutna dob, već i da se snizi na 60 godina.

‘Povećanje dobi za odlazak u mirovinu uopće ne odgovara onome što žele francuski radnici’, rekao je Pierre-Yves Chanu, ekonomski savjetnik CGT-a, najvećeg francuskog sindikata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Unatoč projekcijama državnog mirovinskog opservatorija o proračunskom jazu za mirovine procijenjene na do 11 milijardi eura do 2027. godine, CGT ne vidi potrebu za podizanjem dobne granice za umirovljenje i umjesto toga poziva na opciju odlaska u mirovinu sa 60 godina, uz financiranje iz viših doprinosa poslodavaca i radnika. ‘Zajamčiti dobru razinu mirovina u razumnoj dobi – 60 umjesto 65 – podrazumijeva prikupljanje potrebnih sredstava’, rekao je Chanu, piše Politico.eu.

U Njemačkoj su vladajući obećali da neće povisivati dob za umirovljenje niti smanjiti mirovine.

‘Njemačka vlada mora se suočiti s neugodnom istinom o mirovinskoj politici. Moramo razgovarati o povezivanju dobi za odlazak u mirovinu s očekivanim životnim vijekom kako bismo pronašli pravedne mehanizme’, rekao je Carl-Georg Luft, predsjednik Zaklade za prava budućih generacija i član njemačke liberalne stranke.

Danas su mirovinski sustavi s dinamikom plaćanja – u kojima se dio dohotka radnika oporezuje za financiranje mirovine u generacijskoj shemi – norma u velikom dijelu svijeta. Kvaka je u tome što, iako živimo dulje i zdravije, dob za umirovljenje je više-manje konstantna, a izabrani dužnosnici opiru se povećanju mirovina.