Prema podacima Financijske agencije rezultat poslovanja 1.511 poduzetnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji i u prošloj godini bio je negativan. Gubitak je lani iznosio 81,77 milijuna kuna. Iako je taj gubitak bio znatnoniži od gubitka preklani (u 2012. iznosio je 378,58 milijuna), poplava koja je pogodila velike dijelove Slavonije izravna je prijetnja ovogodišnjem poslovanju i poslovnom rezultatu. To će utjecati i na sam rezultat cijele županije, ostvarene prihode i rashode poduzetnika, kao i zaposlenost postojećih kapaciteta u ovoj godini. 

Dio općina i gradova izrazito je pogođen katastrofalnom poplavom, i to neposredno nakon što su u prošloj godini poduzetnici u jednom dijelu jedinica lokalne samouprave zabilježili uspjeh preokretom poslovnog rezultata iz minusa u plus. Danas je pak veliko pitanje kakav će  rezultat poslovanja ostvariti tamošnji poduzetnici u ovoj godini. Kako će se štete koje je prouzročila poplava u svibnju ove godine odraziti na pojedinačni i ukupni rezultat poslovanja poduzetnika Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini, pitanje je koje je izravno danas postavila i sama Fina. Govoreći o tome što čeka tamošnje poduzetnike ekonomist Ljubo Jurčić ističe dvije potencijane situacije – lošiju i "manje lošu".  

"Pitanje što će biti u prvom redu ovisi o strukturi i djelatnostima u kojima se njihove aktivnosti ostvaruju. Ako su aktivnosti temeljno vezane za zemlju i infrastrakturu te za lokalne korisnike i kupce, odrazit će se vrlo loše. Ako su, pak, vezane uz industrijsku proizvodnju i obrte, djelatnosti koje mogu kontrolirati, te ako njihovo tržišne nije dominantno u njihovoj okolini, znači nije lokalno tržište koje je pogođeno ovim poplavama, onda će taj negativni utjecaj biti manji", kaže Jurčić.   

U objavljenoj informaciji Fine podaci u tablicama pod nazivom "Broj poduzetnika i broj zaposlenih te osnovni rezultati poslovanja VSŽ za 2013.", te usporedbi za prethodne dvije godine, pokazuju da se lani županija prema ukupnom rezultatu poduzetnika svrstala na 18. mjesto, a u konkrenciji s ostalim županijama na 17. mjesto, dakle, također je vrlo niskorangirana prema broju poduzetnika koji u njoj posluju.

Međutim, neki drugi parametri (primjerice broj zaposlenih prema kojem je lani županija zauzela 13. poziciju, ukupan prihod poduzetnika prema kojem je lani bila na 11. mjestu, te koji raste od 2011.) svrstavaju Vukovarsko-srijemsku županiju u sredinu ljestvice. 

Iz prezentiranih podataka posebno su zanimljivi oni koji se tiču poduzetničkog djelovanja u poplavljenim područjima. Fina skreće pozornost upravo na njih, kao i na prošlogodišnja pozitivna kretanja zabilježena kod poduzetnika pojednih općina i gradova, a koji su u teškim uvjetima krize preokrenuli svoj rezultat iz minusa u plus. Na područjima koja su danas poplavljena, primjerice u općinama Bošnjaci, Cerna, Drenovci,  Gunja, Štitar i u gradu Županji, registrirano je nešto više od dvije stotine poduzetnika. Lani su poslovali pozitivno: ukupni rezultat jest dobit u iznosu od 26 milijuna kuna, a tamošnji poduzetnici koji zapošljaju oko 860 radnika ostvarili su dvije milijarde ukupnog prihoda.  

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Kad je, pak, riječ o ukupnom poslovanju svih poduzetnika u toj županiji, Finini podaci pokazuju sljedeće: lani je 1.511 poduzetnika zapošljavalo 16.240 radnika. U 2012. godini broj poduzetnika je bio tek nešto veći – 1.523, kao i broj zaposlenih (16.544) kod tih poduzetnika. No, manji broj poduzetnika, kaže Fina, lani je ostvario 9,79 milijardi kuna prihoda u odnosu na 9,62 milijarde, koliko je ukupan prihod iznosio 2012. Promatrano na razini gradova, odnosno općina Vukovarsko-srijemske županije, poduzetnici su u deset od ukupno 30 općina i gradova lani iskazali neto gubitak. Među gubitašima su i poduzetnici, ukupno njih 38, registrirani u općinama Babina Greda i  Vrbanja, područjima koja su poplavljena.

Poduzetnici iz općine Vrbanja preklani su poslovali s neto dobiti, i to u iznosu od 1,2 milijuna kuna, dok je s duge strane, poslovanje 11 poduzetnika Babine Grede u 2012. rezultiralo neto gubitkom u iznosu od milijun kuna, s time da je on u 2013. godini smanjen na 45 tisuća kuna te je takav rezultat donio veći broj poduzetnika, odnosno njih ukupno 18. S gubitkom u 2012. godini poslovali su i poduzetnici općine Drenovci, njih 25,dok su 24 poduzetnika koja su poslovala u 2013. godini ostvarila neto dobit. Pored negativnog rezultata poduzetnika potopljenih općina Babina Greda i Vrbanja lani su negativno poslovali još i poduzetnici Gradišta, Iloka, Lovasa, Negoslavaca, Nuštra, Otoka, Privlake i Vinkovaca. 

Ukupno, pak, gledaju najveću dobit u 2013. u toj je županiji ostvarilo 390 poduzetnika iz Vukovara, županijskog središta, grada Vukovara. Njihova je dobit iznosila 25,3 milijuna kuna, u odnosu na 237,3 milijuna gubitka koliko je ostvarilo 378 poduzetnika koji su poslovali u 2012. godini.

U 2013. godini, kao i prethodne godine, najviše je poduzetnika iz grada Vinkovaca, njih 487, koji su ostvarili 3,32 milijarde kuna prihoda, točnije oko 600 mijijuna više nego u 2012. godini kada je ukupan prihod iznosio 3,26 milijardi kuna, što je prihod koji su ostvarila 502 poduzetnika, koliko ih je poslovalo u 2012. godini, navodi Fina. Promatramo li još jednu godinu prije, 2011., vidno je da je tada u VSŽ poslovalo više poduzetnika u odnosu na prethodne dvije godine (1.597), koji su zapošljavali 17.468 radnika, s tim da je konsolidirani rezultat bio bolji u odnosi na 2012., a slabiji u odnosu na 2013. godinu. Naime, lani su u toj županiji poduzetnici ostvarili svoj rekord prema  ukupnom prihodu i, kaže fina, "ostaje nam da vidimo kako će se štete koje je prouzročila poplava u svibnju o .g., odraziti na rezultate poslovanja poduzetnika Vukovarsko srijemske županije u 2014. godini."