Oštrija pravila za odobravanje kredita, koja stupaju na snagu početkom srpnja, mnogima će otežati put do njih. Provjerili smo što se mijenja u izračunu kreditne sposobnosti i koga će najviše pogoditi nove mjere HNB-a Oštrija pravila za odobravanje kredita, koja stupaju na snagu početkom srpnja, mnogima će otežati put do njih. Provjerili smo što se mijenja u izračunu kreditne sposobnosti i koga će najviše pogoditi nove mjere HNB-a

Povod za zaoštravanje kreditnih kriterija velika je ekspanzija potrošačkih kredita. HNB upozorava da je pogoršanje naplativosti gotovinskih nenamjenskih kredita već donekle vidljivo, i to za kredite odobrene prije dvije do tri godine. Ti su krediti odobreni u vrijeme relativno slaboga kreditnog rasta, a naplativost im se pogoršala u razdoblju vrlo snažnog rasta dohodaka.

Nova pravila za kreditiranje

Za nestambene kredite iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak (DSTI omjer) ograničava se na 40 posto, a maksimalna ročnost na 10 godina.

Kada je riječ o stambenim kreditima, omjer mjesečne otplate i dohotka ograničava se na najviše 45 posto. Uz to, ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu ne bi smio biti veći od 90 posto.

U okviru utvrđenih ograničenja bankama se dozvoljava da 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita odobre mimo navedenih ograničenja, na osnovi vlastite procjene. Prilikom odobravanja stambenih kredita blaži kriteriji vrijede prvenstveno za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, piše tportal.

Koga će zahvatiti mjere?

Novo ograničenje pogodit će one s nadprosječnim plaćama jer su dosadašnje mjere već strogo ograničavale kreditnu sposobnost potrošača s nižim plaćama. Naime banke su dosad prilikom izračuna kreditne sposobnosti morale voditi računa o minimalnim životnim troškovima zaštićenim od ovrhe. Ovršni zakon određuje minimalni iznos redovnih primanja koji mora ostati nakon svih zaduženja, a određuje se prema prosječnoj plaći u Hrvatskoj.

Za primanja do visine prosječne plaće minimalno propisana životna osnovica iznosi tri četvrtine primanja, što znači da je iznos preostale četvrtine primanja maksimalan iznos dopuštenih zaduženja s obzirom na iznos primanja.

Ako je plaća iznad prosječne, minimalno propisana životna osnovica iznosi dvije trećine prosječne plaće.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kako za 2025. u izračun ulazi prosjek od 1302 eura (prosječna plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2024. godine), prema kriterijima Ovršnog zakona potrošač se smije zadužiti maksimalno do četvrtine svojih primanja, odnosno za dio plaće iznad 868 eura, piše tportal.