Kako bi Hrvatska za poljoprivredu privukla što više novca iz fondova EU, mora formirati kvalitetnu savjetodavnu službu koja bi poljoprivrednicima pomogla pisati poslovne planove te ih pripremati za natječaje.

No taj posao kod nas rade samo privatni konzultanti, Ipak, usvoji li Sabor novi zakon o poljoprivrednoj komori, koji je upravo na dnevnom redu, do kraja godine će započeti osposobljavanje prvih savjetnika koji bi počeli raditi sredinom sljedeće godine. “Iako i to tržište treba biti otvoreno, država ga ne smije u potpunosti prepustiti privatnicima. Zato smo od europskih kolega ‘prepisali’ zakonodavna rješenja prema kojima će i naša Komora uskoro započeti s formiranjem prve savjetodavne službe”, rekao je Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Stručnjaci smatraju da je nedostatak kvalitetne savjetodavne službe glavni razlog što Hrvatska povlači premalo sredstava iz fondova EU. Iz fonda IPARD Hrvatska je u godinu dana iskoristila tek 15 milijuna eura, dok Slovenija, kao članica EU, godišnje iz fondova za poljoprivredu povlači 380 milijuna eura, od čega za ruralni razvoj 22,5 milijuna eura. Kako kaže Igor Hrovatič, predsjednik Poljoprivredno šumarske komore Slovenije, Slovenija je još u sklopu SAPARD-a obučila čak 310 savjetnika koji poljoprivrednicima nude pomoć pri pisanju projekata za natječaje. Dodaje da je svakodnevno na terenu dvjestotinjak konzultanata i 76 specijalista iz raznih poljoprivrednih grana, ekonomije i turizma.

Jedan savjetnik milijun eura
Savjetnici koji rade za Komoru poljoprivrednicima izradu poslovnog plana za investicije iznad 50 milijuna eura za, primjerice, gradnju štale naplaćuju 1600 eura, a planovi za manje investicije poput kupnje mehanizacije stoje 600 eura. Konzultacije su besplatne. I tamo ima privatnih konzultanata, ali su daleko skuplji i mnogima nedostupni. “Jaka savjetodavna služba je nacionalni interes jer se samo na taj način može pomoći seljacima da povuku što više sredstava iz EU-fondova koje i slovenska strana financira sa 25 posto”, naglasio je Hrovatič, dodavši kako je njihov moto “jedan konzultant milijun eura godišnje”. Iako je na stranicama hrvatskog Ministarstva poljoprivrede evidentirano više desetaka tvrtki koje nude savjetodavne usluge u poljoprivredi, rezultati izostaju.

Ponude na kapaljku
Na treći krug natječaja iz IPARD, čulo se nedavno na Eko Etno sajmu, pristigla je tek jedna prijava. “Ponude su često neozbiljne, nepotpune, a načini financiranja i poslovni planovi netransparentni”, kaže Tatjana Malečić-Pezelj, načelnica Odjela za odobrenje projekata pri Ministarstvu. Privatna konzultantica Jasna Matić iz osječke tvrtke Valencia kaže da za konzultante nije bilo obuke, pripreme ili organizacije. “Konzultantsku je tvrtku mogao otvoriti bilo tko, i to je stvorilo kaos na tržištu. Mnoge tvrtke, osim agronoma, nemaju ekonomiste ni druge stručne kadrove koji razumiju kompleksnost cijele priče, zbog čega u konačnici pate naši seljaci”, zaključila je Matić.