Iako je svijet postao takav da nama ljudima sve više toga, što i ne treba – treba, činjenica je da ćemo za samo jednu stvar dati sve, a to je zdravlje. Koliko je važan napredak medicine, ali i brzina najbolje smo mogli vidjeti za vrijeme pandemije koronavirusa. Detekcija se tražila odmah kao i rješenje i cjepivo ne bi li se spasili životi. Na tragu toga da medicinu revolucionariziraju, barem u Lijepoj Našoj, je i hrvatski start-up LyzorTx. Na čelu njega je Lorena Derežanin, koja u timu sa Zoltanom Marićem i Sandrom Kolundžijom razvija model za detekciju bakteriofaga.

Budućnost terapije

Na ideju je došla krajem prošle godine kada je u Berlinu radila u sveučilišnoj bolnici kao bioinformatičar, a u svibnju 2026. osnovala je start-up.

“Znala sam da u tim alatima ima potencijala za promjenu na terapiju bakteriofagima”, kaže pa dodaje da su se prijavili na Nuqleus i počeli razvijati model, a ono na čemu konkretno rade je brzo pronalaženje bakteriofaga protiv određene bakterije.

“To funkcionira tako da se unese DNA sekvenca bakterije i prema određenim značajkama se ponudi top lista kandidata bakteriofaga koji bi bili najizgledniji da bi bili efikasni protiv bakterije.”

Ideju su prijavili na nekoliko programa pa im je sam smjer od znanosti do poslovanja nešto lakši. Trenutačno su u fazi validacije modela, odnosno prve verzije, a pregovaraju i o suradnji s biotehnološkom tvrtkom Jafral iz Slovenije. Oni su, kako kaže, najveći europski proizvođač bakteriofaga te s njima dogovaraju sekvence bakterija, ali i daljnje projekte. Cijela ova priča mogla bi jednog dana pomoći tisućama ljudi jer činjenica je da bolnicama kolaju bakterije, a liječenje bakteriofagima bazira se na personaliziranoj medicini. Štoviše, neki podaci kažu da je kumulativna uspješnost liječenja preko 75 posto.

“Ono što bismo radili je da za sve kronične infekcije tražimo brza rješenja kada antibiotici ne djeluju”, kaže pa dodaje kako u Europi ovu metodu primjenjuje tek nekoliko zemalja.

“Liječenje bakteriofagima koristi Belgija, posljednjih 10 godina i Njemačka (Hannover, Köln i Frankfurt), bolnica u francuskom Lyonu koja je posebna i po tome što oni tamo sami proizvode bakteriofage. Polako se to razvija u Sloveniji jer imaju licencirane proizvođače, u sveučilišnoj bolnici i istraživačku grupu te je odnedavno takav model uveo i Portugal. U Hrvatskoj mi prvi pokušavamo uvesti tako nešto.” Lorena pojašnjava kako je cilj s bakteriofagima personalizirana medicina jer oni su specifični zbog toga što rade protiv određenog bakterijskog soja, za razliku od antibiotika koji dugotrajnom primjenom mogu utjecati i na dobre bakterije.

“Cilj je da u Hrvatskoj uspostavimo ovaj model, dobro je imati bakteriofage na lokaciji, u bolnici, regionalnoj klinci… kako bi se priprema i terapija za određenog pacijenta što brže dostavila”, kaže i dodaje kako rade na tome da se u Hrvatskoj terapije, za koju godinu, može dati kroz milosrdnu uporabu (eksperimentalna terapija) kada pacijent nema drugih opcija.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Kada je riječ o samom procesu, pojašnjava kako dio koji se odrađuje na tehnologiji traje oko pola dana otkako dobiju sekvencu, učitaju je u model te dobiju rješenje, dok sama priprema dalje traje do dva tjedna.

“Nadamo se da ćemo za nekoliko godina cijeli proces svesti na nekoliko dana, no modeli bi trebali već biti u bolnicama kako bi bila lokalna proizvodnja terapije. No, ono što možemo već sada ponuditi jest rana detekcija, da smo jedan korak ispred s obzirom na to da bolnice već znaju koji su bakterijski patogeni problematični. Tu možemo napraviti detekciju i vidjeti koji bi bakteriofagi bili adekvatni.” Osim toga, LyzorTx već je u dogovoru s jednom zagrebačkom bolnicom, ali i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom (PMF) s kojim se radi na tome da postavi javnu bazu, odnosno banku bakteriofaga za istraživanje i potencijalnu kliničku upotrebu. Kada je riječ o biznisu u ovom području, prednosti bakteriofaga su što su precizni te efikasni protiv određenog bakterijskog soja, a problematično je to što nema masovne proizvodnje kao kod antibiotika pa da se može kupiti u ljekarni. Inače, jedna personalizirana terapija kroz milosrdnu upotrebu koštala bi oko sedam tisuća eura (računica na bazi pripravka partnera iz Slovenije), no i ta cijena može biti manja.

“Za širu upotrebu, mogu se raditi i kokteli bakteriofaga gdje su tri u kombinaciji kako bi se proširila upotreba.”

Prvo Hrvatska pa Europa

Za kraj je pitamo i gdje vidi LyzorTx za pet godina?

“Korištenjem AI modela vidimo priliku za ubrzavanje pronalaska rješenja u infektivnoj biologiji, ali i drugih lijekova, a tvrtku vidim tako da se pozicionira kao digitalno rješenje za brzi pronalazak rješenja protiv bakterijskih infekcija. Krenuli smo od patogenih pa primijenili model na lokalne problematične sojeve u našim bolnicama jer prvo želimo riješiti probleme lokalno, a onda se pozicionirati u Europi kao platforma za brza rješenja”, zaključuje mlada eksperimentalna biologinja koja je diplomirala na PMF-u, a doktorat stekla u Berlinu. Danas sa znanjem koje je stekla u Hrvatskoj nastoji ubrzati i revolucionarizirati medicinu ne bi li se pacijentima olakšao život i ubrzao oporavak. Prođu li sve ostale faze, LyzorTx bio bi prvo takvo rješenje u Hrvatskoj.

Europa također gleda u tom smjeru pa Lorena kaže kako trenutačno traje velika klinička studija protiv Escherichije coli.

“Upala mokraćnog mjehura je veliki i kronični problem, a E.coli polako postaje otporna na antibiotike pa bi mogla biti izuzetno problematična. Cilj je stoga složiti koktel bakteriofaga koji bi bio od pomoći. Regulativa stoga ide u smjeru da se omogući nadogradnja cjepiva kao kod gripe kako bi sve bilo efikasnije.”