Drastično povećanje cijena energije i sirovina dovelo je do značajnih problema i poremećaja u gospodarstvu cijele Europe, pa tako i Hrvatske, a u posebnom problemu su sektori koji energiju koriste masovno kao sirovinu, poput petrokemije i cementne industrije.

I dok je kutinska Petrokemija, koja kroz složenu tehnologiju pretvara zemni plin u mineralno gnojivo, zaustavila svoju proizvodnju zato što je 75 eura po MWh maksimalna cijena po kojoj im proizvodnja ima smisla, hrvatska cementna industrija se prilagođava novonastalim uvjetima kroz optimizacije i ulaganja u obnovljive izvore energije, a optimizma im daje rast potražnje uzrokovan snažnim građevinskim bumom prošle i ove godine.

S druge strane, renutne cijene plina koje prelaze 200 eura po MW, uz višestruko povećanje cijena ugljena i naknada za emisije CO2, uz strah od mogućeg pada privatnih investicija u stanogradnju, zadaju dodanu glavobolju cementarama.

Iako su u proteklom razdoblju propali gotovo svi najveći igrači na hrvatskom građevinskom tržištu, činjenica je da se industrija cementa održala. Od tri glavna igrača na tržištu – Cemex Hrvatska, Holcim i NEXE, prva dva posluju u sklopu istoimenih multinacionalnih korporacija, dok je NEXE zasad ostao u nacionalnim i regionalnim okvirima.

Hrvatska ima još jednog proizvođača cementa, Calucem iz Pule, no radi se o manjem igraču i koji, za razliku od prvih troje koje su proizvođači portland cementa, proizvodi aluminatni cement koji se koristi za specifične projekte poput vatrostalnih, sanacije oštećenja te radova u vodi.

U Cemexu nam kažu da prate rizike na globalnoj, regionalnim i lokalnim razinama te nastoje njima adekvatno upravljati kako bi očuvali poslovanje.

Alen Voloder, Cemex

“S volatilnostima na tržištima nosimo se različitim mjerama poput uspostavljanja dugoročnih partnerskih ugovora i okvirnih sporazuma kako bismo osigurali povoljne troškove sirovina, logistike i energije.

Radimo i na energetskoj učinkovitosti pa ulažemo u OIE. Također, održavamo troškovnu disciplinu te radimo na učinkovitosti naših proizvodnih postrojenja koja će nam omogućiti smanjenje potrošnje energije. Sve to zahtijeva dodatni trud i pojačana ulaganja, ali vjerujemo je to najbolji put za očuvanje dugoročne održivosti”, navodi Alen Voloder, predsjednik Uprave Cemexa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I u Holcimu su na tom tragu te ističu da su, s obzirom na to da su brojni materijali koji ovise o plinu, nafti i naftnim derivatima, kao i o ugljenu iz Rusije, postali kritični, odmah na početku napravili krizni plan aktivnosti, koji redovito prilagođavaju situaciji.

S jedne strane tražimo svaku mogućnost uštede i promjena u proizvodnji da bismo bili učinkovitiji i smanjili proizvodni trošak. S druge strane, uz pomoć Holcim Grupe pronalazimo nove dobavljače, pokušavajući kupovati iz udaljenijih izvora.

Puno truda ulažemo u pregovore i potragu za novim mogućnostima, međutim, bez obzira na svakodnevnu kontrolu troškova, ne možemo izbjeći porast cijena naših proizvoda”, kaže Julija Škoro, direktorica održivosti u Holcimu, tvrtki gdje je prošlog tjedna došlo do promjena na vrhu te je umjesto Virne Višković Agušaj na poziciju predsjednika Uprave došao Dario Vrabec. U NEXE-u izlaz vide na vrlo sličan način kao i njihovi konkurenti.

Održivost prije svega
“Od 2020. do danas cijene ugljena, plina i električne energije porasle su višestruko, a u našim troškovima značajan udjel imaju i troškovi CO2 emisijskih jedinica koje su početkom 2021. bile na razini 33 eura/t, danas iznose 74, a do samo prije koji tjedan njihova cijena iznosila je i gotovo 100 eura. Uspjeli smo osigurati sve potrebne energente i sirovine. Međutim, rast njihovih cijena je snažan, posebno energenata, pa smo fokusirani na projekte s ciljem povećanja udjela OIE, dekarbonizaciju i povećanje energetske učinkovitosti”, kazali su nam u Upravi NEXE-a.

Dodaju da upravo tvornica cementa prednjači po ulaganjima ove grupe u područje energetske efikasnosti i povećanje udjela korištenja alternativnim gorivima te u konačnici smanjenja ugljičnog otiska. Tako je od 2018. u NEXE-u u radu postrojenje za korištenje alternativnih goriva čime je upotreba fosilnih goriva smanjena 40% krajem prošle godine i s tendencijom rasta tog udjela u ovoj.

“U tvornici crijepa u Vinkovcima 2018./2019. realiziran je projekt povećanja energetske učinkovitosti i upotrebe OIE-a u vrijednosti od 24 milijuna kuna. Uz to, Dilj je jedina tvrtka u Hrvatskoj kojoj su odobrena sredstva iz Modernizacijskog fonda za projekt s provedbom na dvije lokacije proizvodnih pogona.

Tim projektom želimo povećati energetsku učinkovitost u pogonima Dilj i Našice zamjenom postojeće opreme energetski efikasnijom te povećati upotrebu energije iz OIE ugradnjom fotonapona instalirane snage od 1320 kW u pogonu Dilj i fotonapona instalirane snage 990 kW u pogonu Našice”, navode iz NEXE-a. Pozitivna iskustva s OIE potaknula su ih, navode, da i u tvornicama cigle u Sremskim Karlovcima i Sarajevu te tvornici crijepa u Novom Bečeju pokrenu iste projekte.

U Cemexu su također pokrenuli ciklus ulaganja, a trenutno je u procesu projektiranje novog dijela postrojenja koji će im omogućiti da 2024. ukinu upotrebu ugljena i petrol koksa.

Julija Škoro, Holcim

Bez petrol koksa i ugljena
“U tijeku su i dva ulaganja u infrastrukturu za nove mineralne dodatke kojima ćemo od iduće godine proizvoditi niskougljični cement, za što je dodatno na razini Hrvatske potrebno usvojiti i promjene europske norme za proizvodnju cementa. Osim toga, u segmentu kamenih agregata upravo dovršavamo nekoliko projekata kojima povećavamo energetsku učinkovitost, dok smo u segmentu betona na projektu izgradnje tunela Učka uveli novi brend ECOPact beton, kojeg ćemo predstaviti na sajmu ArhiBau u listopadu”, navode u Holcimu.

Holcim primarno ulaže u energetsku i okolišnu učinkovitost te u proizvodnju održivih materijala, odnosno materijala sa smanjenim ugljičnim otiskom. “Krajnji cilj nam je osigurati ugljičnu neutralnost proizvoda u skladu s našom globalnom okolišnom strategijom.

Najznačajniji projekt je povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora u pogonu Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu, koji je u tijeku i bit će završen sredinom 2023. Slijedi realizacija novih projekata poput rekonstrukcije peći u tvornici Sv. Juraj, rekonstrukcije zagrebačke betonare Klara ili ugradnje fotonaponskih sustava na krovovima pogona. Investicijski projekti koji su trenutno u tijeku vrijednosti su oko 30 milijuna kuna, a više od polovice tih sredstava dolazi iz razvojnih fondova EU”, ističe Julija Škoro iz Holcima.

Usprkos strahu od toga što donosi budućnost, hrvatski cementari su uglavnom optimistični oko rasta građevinske aktivnosti u zemlji, a samim tim i potražnje za cementom. U Holcimu naglašavaju da je prošle i ove godine započeo ciklus infrastrukturnih radova zbog kojih se u Hrvatskoj povećala potražnja za građevinskim materijalima, dok trenutne najave kažu da bi moglo doći do stagnacije u visokogradnji. Slično razmišljaju i u Cemexu gdje navode da se, u odnosu na 2019., sada suočavaju s drugim okolnostima na tržištu.

“Dosta se gradi i u Hrvatskoj i u regiji, a gradilišta su tijekom pandemije samo kratko stala za vrijeme prvih mjeseci, odnosno lockdowna, s obzirom na to da se aktivnosti odvijaju na otvorenom i uz dovoljan razmak među ljudima. Općenito, infrastrukturna gradnja je živa, ujedno i zato što raste iskorištenost sredstava iz europskih fondova pa je taj segment dosta aktivan i vjerojatno će blago rasti.

Kod privatnih investicija je nešto teže procijeniti kako će se tržište kretati jer, s jedne strane, inflacija i moguća recesija bi mogle dovesti do pada, ali bi, s druge, dobra turistička sezona mogla utjecati na daljnja ulaganja”, zaključuje Alen Voloder.

Na tragu svoje konkurencije su i u Našicama gdje ističu da u ovom trenutku, unatoč znatno većim cijenama kvadrata, kao posljedicom povećanja ulaznih troškova, svjedočimo stabilnoj potražnji na tržištu nekretnina i općenito građevinskih projekata.

“Infrastrukturni i ostali projekti na razini država, lokalnih uprava i slično, projekti financirani sredstvima fondova EU, projekti stanogradnje su trenutno stabilni, no uslijed rasta troškova života moguće je usporavanje individualne gradnje. Međutim, uz intenziviranje obnove potresom oštećenih područja i projekata sufinanciranih sredstvima EU, naše projekcije i očekivanja za građevinski sektor su stabilne”, kažu nam u Upravi NEXE-a.