U većini europskih zemalja dolazi do znatnog usporavanja u sektoru stanogradnje. No ti se trendovi u bitnoj mjeri još ne odražavaju na Hrvatsku.

Nedavno objavljene prognoze njemačkog ifo Instituta za 19 zemalja članica mreže Euroconstruct, čiji Hrvatska nije član, kažu da će broj novoizgrađenih stambenih jedinica do 2026., u odnosu na 2023., biti manji 13 posto.

Konkretno, izgrađeno će ih biti tek oko 1,5 milijuna. Najveći pad, za koji je odgovoran rast troškova i kamatnih stopa, bit će u Švedskoj u kojoj će, u odnosu na 2023., biti dovršeno 47 posto manje novih stanova.

Slijedi Njemačka s padom od 35 posto, Francuska (22 posto) i Danska (19 posto). Ipak, neke će zemlje, poput Irske, Slovačke i Ujedinjenog Kraljevstva, bilježiti pozitivne trendove, i to rast novih stanova od 16, 14 i 12 posto. “Ukupno će investicije u nove zgrade u Europi pasti 6,4 posto u 2026. u odnosu na 2023.”, kaže ifo u priopćenju.

Manje se kupuje
Tako dugoročne podatke za Hrvatsku nemamo, no poznavatelji tržišta kažu da će se ovi trendovi, doduše s odgodom, odraziti i na domaće tržište. Dubravko Ranilović, izvršni direktor agencije Kastel-Zagreb te predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a, objašnjava da su kamate na depozite i kredite glavni regulator tržišta, a one su, posebno u Njemačkoj, znatno narasle (na otprilike pet posto), što se odražava na tržište nekretnina.

“Kod nas je taj trend bio manji, ali činjenica je da će se rast kamatnih stopa preliti na tržište”, ističe Ranilović. U vremenu visoke inflacije i niskih kamatnih stopa na kredite i oročene depozite velika je većina građana ušteđevinu ulagala u nekretnine, a sada se taj trend polako mijenja. Tako je, kaže Ranilović, promet nekretninama lani, u odnosu na 2022. pao 8%. On će, kaže, u ovoj godini pasti još više.

“Glavni razlog pada su, uz spomenuti rast kamata, previsoke cijene nekretnina na određenim područjima”, ističe sugovornik. Kada se pogleda statistika, Hrvatska još nije u grupi zemalja u kojima aktivnosti u području građevinarstva i stanogradnje stagniraju ili padaju.

Na godišnjoj je razini, prema posljednjim podacima DZS-a, broj izdanih građevinskih dozvola veći 3,6 posto u odnosu na 2022. Samo za izgradnju zgrada izdano je 3,2% više dozvola.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zasad još – dobro
U prosincu je, doduše, broj izdanih građevinskih dozvola pao 13,6%, no prosinac je, kažu iz građevinskog sektora, mjesec u kojem se zbog blagdana – manje radi. Prema podacima DZS-a, u ovoj bi godini, samo na temelju građevinskih dozvola iz prosinca, trebala biti izgrađeno 1853 stana. Ukupna vrijednost izgradnje procjenjuje se na 429 milijuna eura.

Općenito je građevinski sektor, poznato je, prilično “upregnut”. Osim na obnovi od potresa radi se i na energetskoj obnovi, a u tijeku su i brojni veliki javni infrastrukturni projekti. Očekuje se, kažu poznavatelji tržišta, da bi se kriza u sektoru, a koja je vidljiva u nekim zemljama Europe, na hrvatsko tržište mogla odraziti kroz dvije godine.