Med se stoljećima smatrao svetom hranom zbog svojih izvanrednih svojstava, no danas su sve rjeđi oni koji se odlučuju baviti njegovom proizvodnjom i okušati se u pčelarenju.

Hrvatske tvrtke i proizvođači poput PIP-a, Radovana Petrovića i Davorina Rumihe konstantno ulažu u nove proizvode, uvode nove metode prerade i originalne načine plasmana na tržišta te svojim ulaganjima u poslovanje nastavljaju i stvaraju obiteljske tradicije, unatoč problemima koje im nosi neuređeno tržište i loše godine za pčelare ."Od malih nogu sam u ovome poslu, prvo uz oca i njegov pčelinjak gdje sam se 'motao', gledao što se događa, pomagao u pogonu, slagao u skladištu. Danas mogu reći da poznajem cijeli proces, od nabave, proizvodnje, razvoja novih proizvoda, kontrole kvalitete jer sam u tome od samih početaka", kaže Domagoj Bračić iz PIP-a. Obiteljska tradicija bavljenja pčelarstvom datira još od 1930. "Pčelarstvo mog oca Ivana Bračića od 1980. utrlo je put za obiteljsku odluku mojih roditelja da u studenom 1989. osnuju tvrtku PIP i time hobi pretvore u posao. Uskoro, 25.studenog slavimo 25 godina postojanja", kaže Bračić. 

Biznis kao nasljedstvo
I Snježana Petrović Mašović nastavila je obiteljsku tradiciju. "Posao sam naslijedila od oca koji je bio pionir primjene pčelinjih produkata za zdravlje i od njega sam učila. Zbog tradicije, znanja i trenda prirodnog liječenja u trenutku otvaranja prvih privatnih ljekarni, otvorila se i mogućnost proizvodnje dodataka prehrani od pčelinjih proizvoda. Kako su se otvarale ljekarne, tako je i nama rasla prodaja od 10 do 25% godišnje. Zatim smo počeli raditi s veledrogerijama i one su danas naši najveći kupci i distributeri – oko 70% prodaje", kaže Petrović- Mašović.Gospodarstvo na kojem je Davorin Rumiha u proljeće 2011. osnovao pčelinjak nalazi se u blizini Susedgrada.  

"Sve je počelo kad sam se učlanio u udrugu 'Pčelinjak'. Kako o pčelarenju i danas znam jako malo, slušao sam savjete kolega", kaže Rumiha. U okolici Karlovca kupio je svoja prva tri roja, a proizvodnju je bazirao na medu od bagrema, kestena, livadnom, šumskom te medu u rinfuzi. "Na početku sam znao da uloženo ne mogu odmah vratiti. Konačni cilj mi je da od treće do pete godine pčelarenja ostvarim povrat ulaganja. Za osnovna sredstva u pčelarenju sam potrošio gotovo 70.000 kn. Kada bih pčelarenje gledao samo kao ekonomsku kategoriju, trebao bih puno ozbiljniji pristup, no za mene kao pčelara amatera, to nije isključivo ekonomska kategorija, već i užitak", pojašnjava Rumiha. Proizvodni program PIP-a čini više sorti meda – za ugostiteljstvo i hotelijerstvo, onaj s dodacima, likeri na bazi meda, medno sladilo Coffeemed te dodaci prehrani – pčelinji proizvodi za poboljšanje zdravlja, a lideri su i u proizvodnji i prometu repromaterijala za pčelarstvo. Trenutno surađuju s oko 300 partnera. Njihovi kupci su trgovački lanci, subjekti u HoReCa kanalu, konditori, prehrambena industrija, veledrogerija, ljekarne i biljne drogerija. "Projektom Farmakol (farmakologija u apiterapiji), PIP je u suradnji i s Farmaceutsko biokemijskim fakultetom, istraživanjem i primjenom, inovirao proizvodnju proizvoda iz segmenta dodaci prehrani – Apiterapija", pohvalio se Bračić.

Prisutni su na tržištima 10-tak zemalja gdje izvoze trećinu proizvodnje. "No, to nas ne zadovoljava pa provodimo marketinške aktivnosti, izlažemo na sajmovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, angažirali smo agenata za obradu vanjskog tržišta", otkriva Bračić. Rast poslovanja ostvarivao se otvaranjem novih kanala prodaje te uvođenjem novih proizvoda. Prije 14 godina osnovana je tvrtka kćer u BIH, a prije 5 godina i u Srbiji. "U PIP-u Hrvatska je zaposleno 43 ljudi, ukupno u grupi imamo preko 60 stalno zaposlenih. Tu je i više od 700 kooperanata pčelara, te 10-ak specijaliziranih proizvođača koji ekskluzivno za nas proizvode određene sirovine, alate i opremu, zatim vanjske suradnike – institucije, fakultete i pojedince te proizvođačke farmaceutske tvrtke partnere. Zahvaljujući stalnoj suradnji s više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, znanjem, inovativnošću i kontinuiranim razvojem ostvarujemo visoku kvalitetu proizvoda što potvrđuju i međunarodni certifikati ISO 9001, ISO 22000 (HACCP), te IFS", kaže Bračić. 

Razgranata mreža
Proizvođač meda Radovan Petrović radi s veledrogerijama poput Medike, Phoenix farmacije, Oktal pharme, Medical Intertrada, Atlantic farmacije, Bio&bio dućanima, PharmaNet te Sanopharam u BiH. Surađuju i s 30-tak ljekarni, duty-free shopovima, 20-tak delikates trgovina, Jadranskim luksuznim hotelima, a od veljače imaju i web-shop. Svjesni su i da je izvoz imperativ opstanka i razvoja. Već izvoze na tri tržišta – BiH, Njemačka, Portugal te planiraju nastaviti širenje.  "Stalno smo u planiranju bolje budućnosti. Lani smo povukli nepovratna sredstva iz EU fondova za novu liniju proizvodnje kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda. Razvijamo i dva nova proizvoda iz nove kategorije Superfooda. Ulagat ćemo i u dizajn i nove marketinške kanale", tvrdi Petrović- Mašović.Rumiha tvrdi kako je pohađajući pčelarsku školu, saznao mnogo o različitim aktivnostima koje se sve svode pod zajednički nazivnik pčelarenja.

"Na jednom sajmu zainteresirao sam se o tehnologiji prikupljanja pčelinjeg otrova. Također planiram i obnavljanje i pomlađivanje voćnjaka. Pčelarstvo je novi izazov za mene, djelatnost koja mi omogućava tjelesnu i intelektualnu aktivnost. Uz to očekujem određenu financijsku korist, a moji susjedi koji imaju voćnjake mogu biti i te kako zadovoljn", iznosi Rumiha planove za budućnost. "Naš Gourmet med jedinstven  je proizvod u svijetu koji je dobio zlatna medalju za inovaciju", pohvalila se Petrović- Mašović. I PIP je dobitnik brojnih domaćih i stranih nagrada i certifikata za inovativnost i kvalitetu proizvoda. Priznanje Najbolje malo poduzeće u Gradu Zagrebu, Hrvatski šampion kvalitete, priznanje PIP inovativna tvrtka i još mnoga druga. ˝Najdraže priznanje nam je stiglo u travnju prošle godine – Brončana medalja za inovaciju za mednopropolisne sirupe na 41. salonu inovacija u Ženevi", pohvalio se Bračić.

Nije im lako
Petrović- Mašović upozorava kako je tržište je malo i neorganizirano. "Koristimo isključivo hrvatske sirovine, pa je problem nekonkurentnost u odnosu na uvozni med. Teško je napraviti bilo kakvu organizaciju lanca nabave, a bez toga nećemo moći plasirati med na strana tržišta. Pojedinac nema šanse. Potrebna je stalna kontrola kvalitete, ulaganje u dizajn pakiranja, organizirani nastup na vanjska tržišta, mogućnost normalne naplate i plaćanja PDV-a. Također je potrebno razviti brend kvalitetnog i prepoznatljivog hrvatskog meda, kako na našem, tako i na svjetskom tržištu. Nužno je udruživanje svih u lancu, a i pomoć države. Hrvatski med jedan je od najboljih jer smo još ekološki čisti, ali brendiranje je zahtjevan put", pojasnila je Petrović- Mašović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Do stagnacije prodaje, kaže, došlo je 2010. i ona im od tada počinje padati. "U međuvremenu smo razvili nove proizvode i počeli prodaju 'gourmet' meda i najboljih hrvatskih sortnih medova kao hrvatskih suvenira na duty free shopove, delikates dućane i Jadranske luksuzne hotele. To nam je pomoglo da radimo i danas", tvrdi Petrović- Mašović. S problemima se nose i u PIP-u. "Nažalost, od 2011. bilježimo pad prihoda zbog izrazito loših pčelarskih godina. Najveći problemi su sivo/crno tržište, nelojalna konkurencija, te ovisnost primarne proizvodnje o vremenskim uvjetima. Tako da godine od 2011. do 2013. možemo nazvati lošim, a ovu 2014. katastrofalnom. Prihodi su 2010. godine bili 29,8 mil. kn, da bi pali na 24,6 mil. kn. u 2013. godini˝, kaže Bračić.

Tržište kozmetike

Problem su certifikati

Med je sve popularniji sastojak raznih proizvoda, osobito u kozmetici.  Tvrtka Ulola koristi ga u svojim proizvodima maslac bademovo ulje & med, sapunu kozje mlijeko,bademovo ulje i med, a odnedavno imaju i novu liniju Ulola Diabetica u kojoj je Sapun s medom i propolisom". "Kao proizvođačima hrvatske prirodne kozmetike, cilj nam je što više sirovine nabavljati od hrvatskih proizvođača. No problem je što 'malih' pčelara i proizvođača pčelinjih proizvoda ne posjeduje certifikate koji su nam potrebni da bi naš proizvod s dodatkom meda ili propolisa mogli staviti na tržište. Zato je odluka pala na PIP koji nam je glavni dobavljač", kaže Andrea Maceljski, direktorica razvoja u Uloli. Godišnje prodaju 2000 komada maslaca, te 5000 sapuna.