Prijedlog rebalansa državnog proračuna pred Vladom će se naći u četvrtak, a prema neslužbenim informacijama iz Banskih dvora predsjednica Vlade Jadranka Kosor prelomila je odluku oko glavnih točaka na kojima će se temeljiti preslagivanje proračuna. Iako se svi detalji rebalansa još pomno čuvaju, jer se o njima prije konačnog prijedloga još moraju složiti svi koalicijski partneri HDZ-a, doznaje se da će glavne promjene biti uvođenje poreza za banke, vjerojatno na aktivu, te uvođenje novih trošarina na duhanske proizvode.

Kritike ih se nisu dojmile
U oba slučaja kreatori prijedloga rebalansa proračuna očito nisu popustili pred gotovo jednoglasnim upozorenjima analitičara kako bi takve restriktivne mjere mogle polučiti i vrlo negativne učinke, kako prema krajnjim korisnicima, kojima bi posljedično rasla cijena kapitala, odnosno cigareta, tako i na ukupnu potrošnju. Iz duhanske industrije pak s nevjericom prate neslužbene najave povećanja trošarina jer su one već sada gotovo na razini onih u zemljama Europske unije. Posljednji put su trošarine na duhanske proizvode podizane prije nešto više od godinu dana, a ako ih Vlada sada podigne samo za dva eura, to će značiti da ta industrija gubi prijelazno razdoblje koje je uspjela dobiti i da će vjerojatno visina opterećenja biti i iznad one koju sada imaju članice EU. Osim nametanja novih opterećenja bankarskoj i duhanskoj industriji, ostale segmente rebalansa koji treba biti pred saborskim zastupnicima potkraj ovoga mjeseca još nitko ne otkriva. No kao jedna od opcija čuje se i pomalo začuđujuća, dosad nespominjana mjera – rezanje pojedinih socijalnih prava poput dječjeg doplatka ili rodiljskih naknada. Bude li takva mjera doista u Vladinu paketu, može se zaključiti tek da je namjera toga nepopularnog poteza, k tomu još u predizbornoj godini, potaknuti osjećaj podjednake socijalne podjele tereta krize. Pritom se, evidentno, želi otvoriti i prostor za smanjenje plaća financiranih iz državnog proračuna, što je očigledno najteži izazov u kreiranju rebalansa proračuna i ispunjenju cilja smanjenja deficita. Zasad je pak premijerka Kosor jedino jasno dala do znanja kako u rezanju namjerava poštediti najveći dio mirovina, uz izuzetak onih povlaštenih. Što se rashodovne strane tiče, rezanja koja su ministarstva dosad pripremila najveća su u Ministarstvu poljoprivrede, od kojih su ujedno i zatražene najveće uštede. Govori se o ukupno 71 milijun kuna koje je resorni ministar Petar Čobanković uspio progurati, i to bez diranja u plaće i osnovne poticaje, što je zadnja opcija da bi ispunio nalog Ministarstva financija o smanjenju stavki za čak 127 milijuna kuna.

Platit će odštete za poplave
Međutim, više sugovornika nam je potvrdilo da unatoč smanjenju proračunskih sredstava Ministarstvu poljoprivrede seljaci i ostali koji su pretrpjeli štete tijekom nedavnih poplava i elementarnih nepogoda ipak mogu računati da će im iz proračuna biti isplaćena naknada šteta. Osim što je Ministarstvo regionalnog razvoja apliciralo za sredstva Fonda solidarnosti kojim EU pomaže zemljama članicama i onima u procesu pristupanja za saniranje šeta nastalih prirodnim nepogodama, a zatražilo je više od 11 milijuna eura, i državni će proračun ipak pokriti znatan iznos šteta, čak i više nego se prvotno u Vladi neslužbeno najavljivalo. Štoviše, govori se o brojci većoj čak i od rekordnih 400 milijuna kuna isplaćenih po istoj osnovi u 2007. godini obilježenoj najvećim vremenskim nepogodama.

Bankar dolazi u misiju

Profumo zatražio prijam kod premijerke Kosor zbog novog poreza
Alessandro Profumo, glavni direktor talijanskog UniCredita, u čijem je vlasništvu najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka, zatražio je prema neslužbenim informacijama prijam kod premijerke Jadranke Kosor, želeći intervenirati zbog najavljenih novih poreza bankama. Nije još poznato kada će se točno sastanak održati, no iz izvora bliskih Vladi to bi trebalo biti vrlo skoro. Inače, Profumu to neće biti prvi takav posjet Banskim dvorima. Već je na sličan način bio angažiran prošle godine u ožujku. UniCreditov čelni čovjek tada je posjetom kod bivšeg premijera Ive Sanadera došao “izgladiti” situaciju između Zabe i Vlade nakon što je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković otvoreno odbacio zahtjeve za reprogramiranje obveza brodogradnje. No taj se posjet poklopio i s planovima izlaska države s izdanjem obveznica na međunarodnom tržištu, prvome nakon punih pet godina orijentacije na domaće tržište, ali i najavom Zagrebačke banke da će povisiti kamate na sve kredite građana. Tome se Sanader javno obećao suprotstaviti svim sredstvima, pa i izravnim razgovorima s vlasnicima banaka.
(M. Brnić)

Žestoka kritika iz TDR-a

Rast će crno tržište cigareta i proračun se višim trošarinama neće okoristiti
“TDR upozorava da povećanje trošarina na duhanske proizvode sa stajališta punjenja proračuna neće ostvariti očekivan efekt jer analize pokazuju da s dizanjem cijena cigareta pada legalna potrošnja, a raste crno tržište”, stav je domaćeg proizvođača cigareta na najave da bi se trošarine na duhanske proizvode ponovno mogle podizati. Taj su stav ilustrirali podacima o uzročno-posljedičnoj vezi podizanja cijena cigareta i pada legalne potrošnje. Prosječna cijena kutijice cigareta je, kažu u TDR-u, uglavnom zbog povećanja trošarina, u razdoblju od 2007. do 2009., u Hrvatskoj porasla za 14 posto, a legalna prodaja je u istom razdoblju pala za pet posto. “Prihodi proračuna po osnovi trošarina na duhanske proizvode u 2009. su zbog toga bili manji tri posto, dok se veličina legalnog tržišta smanjila za sedam posto”, pokazuje TDR-ova analiza. Hrvatska je daleko prije ostalih zemalja koje su pregovarale o pristupanju EU gotovo dosegla razinu trošarina iz EU direktive (64 eura na 1000 komada) te je već sada 62 eura. “Novo dizanje trošarina odrazilo bi se na cijene, što bi povećalo poreznu evaziju”, poručuju u TDR-u.
(S. V. Sardelić)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu