Podatci govore da bi bez sezonskih radnika u turizmu, prije svega iz Srbije i Bosne i Hercegovine, ugostitelji u Hrvatskoj bili u velikom problemu inkasirati turistički novac, jer su već u predsezoni procjene bile da je oko 70.000 praznih sezonskih radnih mjesta, najviše na obali, gdje se prosečno zaradi od 500 do 2.000 eura. Naravno, poslodavci i tu gledaju je li domaći ili 'gastarbajter'. Ali, ovih prvih slabo ima, jer su otišli raditi u etablirane zemlje EU, gde je zarada daleko veća, piše Nova ekonomija.

Tako su, odlukom hrvatske Vlade, poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu pozvali susjede u pomoć, s odobrenim koeficijentima za uvoz radne snage iz inostranstva. Po nekim podacima iz Srbije, radnu dozvolu je na početku ove sezone moglo dobiti 5.000 ljudi, pa tako građani Srbije od ove godine mnogo lakše konkuriraju za sezonski posao i nije im kao ranije potrebna hrvatska ili neka od putovnica EU.

Po procjenama agencija za zapošljavanje, iz Srbije je na hrvatsko primorje do ove sezone odlazilo na posao nekoliko tisuća ljudi, ali ova godina bila je rekordna.

Na Jadran su da zarade pohrlili iz svih krajeva, od Velikog Gradišta do Vranja i gore od Beograda  do Sombora i Kule… Primjerice, 30-godišnji mladić iz Bajine Bašte ovo ljeto umjesto kao turist, provodi radeći, i to u Puli, gde je zaposlen kao konobar u pizzeriji Tivoli.

"Uslovi rada su dobri. Plaća mi je oko 1.000 eura i imam reguliran status, budući da sam dobio radnu dozvolu. Prekovremeni radni sati su mi plaćeni, a gazda se pobrinuo i za smještaj i hranu. Sve u svemu, zadovoljan sam", kazao je za 'Novu ekonomiju' mladić. Po struci je konobar, a iza njega je radno iskustvo na beogradskim splavovima. Kao i brojni drugi srpski državljani, na sezonski rad u Hrvatskoj odlučio se zbog viših primanja nego u matičnoj zemlji.

Državljani Srbije posljednjih su godina izbili na drugo mesto građana 'trećih zemalja', onih izvan EU, koji stalno ili privremeno žive i rade u Hrvatskoj. Više je jedino državljana Bosne i Hercegovine.