Je li godišnji rast potrošačkih cijena na 2021. probio i granicu od pet posto (nakon 4,8% zabilježenih u studenome) državni statističari obznanit će u ponedjeljak.

No, kako pritisci na daljnji rast troškova života još nisu dosegnuli vrhunac, hrvatska Vlada, kao i vlasti više europskih zemalja, razmatra dodatne mjera kojima bi se ublažio udar rastućih cijena na standard građana.

Najveći fokus je na hrani i energentima, rekao je ministar financija i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Zdravko Marić uoči jučerašnje sjednice Vlade.

Nije konkretizirao u čemu se sve sastoji paket mjera, ali u igri je i porez na dodanu vrijednost. Za poneki detalj pobrinuo se premijer Andrej Plenković koji je, govoreći o cijenama energenata i “trenutnom stanju na tržištu koje nije povoljno”, rekao kako je jedna od opcija smanjenje PDV-a na plin.

Još jednom podcrtao je i kako do početka travnja, tj. do kraja sezone grijanja, neće doći do poskupljenja struje ni plina.

U sferi porezne politike cilja se na zahvate koje bi trebali osjetiti (i) građani s nižim primanjima, koji npr. u smislu poreza na dohodak ionako nisu u poreznim škarama.

Marić je u vezi s dosadašnjim spuštanjima stope PDV-a istaknuo kako je svojedobno kod struje i odvoza smeća niži PDV imao jasan odraz u cijenama za potrošače, dok se u slučaju lijekova i hrane pokazalo da to nije baš i garancija pojeftinjenja.

Vlada, inače, sada za 2022. računa s prosječnom inflacijom od oko 3,5 posto (tj. nešto više od projekcija na kojima je rađen proračun), ali uz dinamiku suprotnu prošlogodišnjoj. To znači više stope u prvim mjesecima, a potom usporavanje prema konačnih tri i pol posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Što će sve ući u paket cjenovnih amortizera i koliki fiskalni učinak u Vladi procjenjuju priuštivim u obrani standarda građana, tek će se vidjeti. Dok se o sličnim planovima dodatnih “antiinflacijskih paketa” i u Grčkoj govori tek u terminima razmatranja, a tamošnji mediji izvještavaju o razgovorima vlade i predstavnika trgovačkih lanaca o cijenama, u nekim drugim državama EU, poput Poljske ili Rumunjske, mjere već prate i konkretne kvantifikacije.

Tako su u Poljskoj, u kojoj je prosinačka godišnja inflacija dosegnula čak 8,6 posto, a prosječna za prošlu ogidnu 5,1 posto, u okviru drugog paketa mjera za ublažavanje udara rastuće inflacije najavili smanjenje PDV-a na plin, hranu i benzin.

Tamošnji premijer Mateusz Morawiecki iznio je računicu prema kojoj bi predviđeni set mjera proračun mogao stajati između 15 i 20 milijardi zlota, odnosno 3,3 do 4,4 milijarde eura.

Plan je da se na osnovne prehrambene artikle i plin PDV svede na nulu, a oštro sniženje stope tog poreza predviđeno je i za gorivo, grijanje i električnu energiju.

Istodobno, rumunjska koalicijska vlada u studenome je do kraja ožujka uvela program potpore za kućanstva (ograničenja cijena električne energije i plina te subvencije do određenih mjesečnih razina potrošnje) i za male tvrtke, a za početak travnja ovih je dana najavila smanjenje PDV-a na struju s opće stope od 19 na 5 posto.

Inflacija u toj zemlji također je znatno veća nego kod nas. U studenome je dosegnula 7,8 posto, zbog čega središnja banka postupno zaoštrava monetarnu politiku te je ovaj tjedan podigla referentnu kamatnu stopu za četvrtinu boda, na dva posto.

Cijene energenata i goriva odnosno amortiziranje rastućih troškova ovih su dana ponovno tema i u Velikoj Britaniji, koja trenutno više naginje npr. ciljanoj financijskoj potpori za račune za gorivo i energente.