Gotovo iz dana u dan pristižu nove brojke koje potvrđuju osjetno ubrzanje tempa oporavka turizma u proteklih nekoliko tjedana.

Često se ovih dana čuje kako se traži soba više, a uz evidentiranja stanja noćenja i dolazaka jučer smo saznali i da je proteklog vikenda na autocestama zabilježeno 878 tisuća vozila ili četvrtinu više nego lani, uz 49 milijuna kuna naplaćenih cestarina što je 29 posto više.

Najbrže financijske signale pružaju pak tjedna ažuriranja podataka Porezne uprave o fiskaliziranom prometu. Prema najnovijima, vrijednost prošli tjedan fiskaliziranih računa na razini svih djelatnosti za trećinu je veća nego u usporedivom lanjskom tjednu.

U sektoru turizmu odnosno djelatnostima pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane pritom je izdano računa u vrijednosti 1,68 milijardi kuna ili gotovo 60 posto više nego u drugom tjednu lanjskog kolovoza s prijavljenih milijardu kuna.

Time je turističko-ugostiteljski sektor, mjereno vrijednošću izdanih računa, pretpandemijske brojke za usporedivi kolovoški tjedan premašio za 23,5 posto. Solidan pozitivan predznak u tim usporedbama bilježi se već nekoliko tjedana, ali ministar financija Zdravko Marić s razlogom je ovih dana apostrofirao upravo “jak kolovoz”.

Špica turističke sezone u svakom slučaju izgleda znatno bolje od njezina početka odnosno predsezone. Osim što je epidemiološka slika u Hrvatskoj bolja nego kod nekih od glavnih konkurenata, većem broju stranih turista u odnosu na prvotne signale pridonijele su i klimatske nepogode u nekim europskim turističkim destinacijama.

Ostanemo li “narančasti na tzv. korona-karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), lako bi se moglo dogoditi da se ovogodišnje HNB-ove projekcije ukupnog prihoda od turizma na razini 70% onih iz 2019. pokažu konzervativnima i da u konačnici premaše projiciranih oko 7,4 milijarde eura.

Ti financijski pokazatelji dolaze s nešto vremenskog odmaka, a u međuvremenu ostaju neki brže dostupni signali. Primjerice, zanimljiv aspekt u pogledu potrošnje stranaca u Hrvatskoj pružaju i izvješća središnje banke o bezgotovinskim platnim transakcijama u Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posljednji dostupni podaci u okviru statistike međunarodnih platnih transakcija odnose se na prvo polugodište, a upućuju na znatan porast ‘peglanja’ platnih kartica izdanih u inozemstvu.

U lipnju je npr. vrijednost transakcija prihvata platnih kartica izdanih izvan RH, što uključuje kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja (od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem) iznosila 1,85 milijardi kuna, što je dvostruko više nego u istom lanjskom mjesecu, no to je bilo još za milijardu kuna manje nego u lipnju 2019. godine.

U prvih šest mjeseci, pak, inozemnim su karticama obavljene transakcije vrijedne 3,85 milijardi kuna, što je oko 1,5 milijardi više nego lani. No, u prvom polugodištu pretpandemijske 2019. stranci su (točnije, vlasnici kartica izdanih u inozemstvu) u Hrvatskoj karticama potrošili više od 6,7 milijardi kuna, pri čemu su već u travnju premašili milijardu kuna, a u svibnju i 1,5 milijardi.

Vrhunac dolazaka pa i potrošnje stranaca događa se u pravilu tijekom srpnja i kolovoza. U pretkriznoj i ujedno rekordnoj 2019. u ta dva mjeseca inozemnim je karticama u Hrvatskoj potrošeno 10,3 milijarde kuna, da bi u lanjskom srpnju i kolovozu vrijednost tih platnih transakcija pala na 5,9 milijardi kuna.

Te indikatore potrošnje stranaca realizirane putem inozemnih kartica za ovogodišnji vrhunac turističke sezone trebat će pričekati koji mjesec.

No, trendovi na koje upućuju podaci o fiskalizaciji sugeriraju znatno bolju ukupnu sliku potrošnje negoli sredinom godine, a tome svakako mnogo pridonosi i potrošnja stranih turista.

Manje računa, veća potrošnja

Promatraju li se protekla dva tjedna kolovoza, naime, u turizmu i ugostiteljstvu evidentirano je više od 3,3 milijarde kuna fiskaliziranog prometa nasuprot dvije milijarde zabilježene u istom razdoblju lani. A ovogodišnji kolovoz je i u usporedbi s onim pretkrizne 2019. (sredinom mjeseca) jači za više od petine odnosno za više od 600 milijuna kuna.

Ta povećanja ostvarena su na manjem broju izdanih računa, što sugerira veću prosječnu potrošnju, uključujući i utjecaj viših cijena pojedinih usluga. Utjecaj turizma, dakako, vidljiv je i u sektoru trgovine. U protekla dva tjedna promet u kategoriji trgovine na veliko i malo veći je za milijardu kuna (6,55 prema 5,5 mlrd.) nego lani, a u odnosu na usporediva dva tjedna pretprošle godine za oko 660 milijuna.

Porezna uprava periodično daje i nešto detaljniju sliku potrošnje po djelatnostima. Zasad su ti detaljniji podaci dostupni zaključno s krajem srpnja. A oni, primjerice, pokazuju da se u restoranima i kafićima (odnosno djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića) u Hrvatskoj prošli mjesec zavrtjelo 2,59 milijardi kuna prometa.

To je 755 milijuna ili 41 posto više prometa gotovinom (što uz novčanice uključuje i kartice te druga plaćanja, izuzev doznaka na transakcijske račune) nego u lanjskom srpnju. Iako se podaci odnose na cijelu Hrvatsku, taj skok prometa ugostitelja umnogome odražava upravo utjecaj oporavka turističke potrošnje.

U svakom slučaju, time se srpanjski fiskalizirani promet restorana, kafića i srodnih djelatnosti više-manje izjednačio sa srpnjem pretpandemijske 2019. u kojemu je prijavljeno 2,6 milijardi kuna prometa.

Pomno se prati karta

Računa li se, pak, i lipanj, ugostitelji su u protekla dva mjeseca izdali računa u vrijednosti gotovo četiri milijarde kuna. U odnosu na lanjski lipanj i srpanj to je milijardu kuna više, ali je u odnosu na isto razdoblje 2019. još uvijek manje za oko 10 posto ili blizu pola milijarde kuna.

Kad je posrijedi samo pružanje usluga smještaja, kroz sustav fiskalizacije prošli je mjesec prijavljeno 2,67 milijardi kuna prometa nasuprot 1,3 milijarde u lanjskom srpnju.

Osim dvostruko veće vrijednosti izdanih računa u odnosu na 2020. time je za oko 11 posto ili 265 milijuna kuna premašen i rezultat iznajmljivača preklanjskog srpnja. Iako su u međugodišnjima usporedbama i u lipnju prijavili više nego dvaput veći promet nego lani (980 prema 461 milijunu), taj mjesec zbog velikog lanjskog pada još nije uhvatio pretkrizno lipanjsko ostvarenje kategorije smještaja od gotovo 1,5 milijardi kuna.

I u skupini djelatnosti iz kategorije Umjetnost, zabava i rekreacija aktivnosti su ovog ljeta osjetno življe nego lani. Prošli mjesec kod njih je fiskalizirano 215 milijuna kuna, što je 55 posto ili 77 milijuna kuna više nego u istom lanjskom mjesecu, ali tad im je u odnosu na 2019. iznos računa potonuo za oko 135 milijuna pa promet još uvijek za usporedivim pretkriznim mjesecom zaostaje za približno petinu ili 57 milijuna kuna.

Sve u svemu, kolovoški rezultati samo dodatno potvrđuju da se s razlogom u Hrvatskoj pomno prati kakve smo boje na ECDC-ovoj korona karti.