Od polovice ožujka računi Brodarskog instituta u neprekinutoj su blokadi i već treći put u posljednje tri godine ta se državna tvrtka bori da se ne proglasi njezin stečaj.

Proteklih godina iznad vode se održava i zahvaljujući svojim vrijednim nekretninama, zbog kojih je i izložena stalnim pritiscima građevinskih lobija da se Institut izmjesti na neku drugu lokaciju.  Poznavateljima je jasno da jedinstvene laboratorije kakve ima ovaj Institut nije moguće preseliti, no država i dalje ne zna što s Institutom, pa on polako gasne. Profesor dr. Vladimir Andročec apelira da se zaustavi devastaciju vrijedne infrastrukture i nestanak instituta koji bi trebao biti i motor gospodarskog razvoja. Andročec javno istupa kao predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, koja ove godine obilježava 26 godina djelovanja, ali i kao nekadašnji direktor Brodarskog instituta.

Njegova vizija je Brodarski institut transformirati u Tehnički institut Hrvatske. Takvu ideju zagovarao je još kao direktor, budući da je već tada, prije 2000., bilo jasno da se Brodarski insitut ne može oslanjati samo na brodogradnju i razvijao je projekte za brojne druge sektore. "Sada je situacija vrlo žalosna, godinama je sustav devastiran, pada broj znanstvenika i inženjera, stručnih kadrova, ali to je još uvijek ogroman potencijal i u znanstvenom i gospodarskom smislu", ističe Andročec.

Vizija stvaranja Tehničkog instituta Hrvatske je da objedini četiri komponente – vojnu, gospodarsku, znanstvenu i obrazovnu. Te četiri komponente, kako pojašnjav Andročec, međusobno se povezuju. Vojska predvodi u razvijanju i korištenju novih tehnologija, a nova tehnička rješenja su oslonac i za razvoj gospodarstva, koje uz povezivanje s obrazovnim sustavom znanstvenici na institutu zatvaraju u pozitivan krug, koji čini motor razvoja.  Nažalost, Hrvatska premalo koristi činjenicu da je članica NATO-a i da ima potrebe razvijati svoje projekte, ne samo koristiti i kupovati tuđe znanje. Današnji Brodarski institut, smatra Andročec, ima potencijal koji se može relativno brzo obnoviti i smještanjem startup-ova, koji pretendiraju stvarati nove proizvode koji će koristiti daljem razvoju gospodarstva.

Ime kao teret
"Uz današnju industrijsku revoluciju 4.0, koju ja zovem tehnološkom, jer se ne razvija samo industrija, svijet se razvija nevjerojatnom brzinom. Osnov je digitalizacija, robotizacija, umjetna inteligencija, a mi u Hrvatskoj u tome zaostajemo. Tehničkim institutom možemo hvatati korak i razvijati svoje projekte", pojašnjava Andročec. Brodogradnja bi u novom Tehničkom institutu bila i dalje pristuna, imala bi svoj sektor, što uostalom niti ne bi bitno mijenjalo današnju strukturu Instituta, obzirom na činjenicu da većinu prihoda ostvaruje projektima za druge sektore.

Nažalost, Brodarskom institutu je njegovo ime postalo i svojevrsan teret, a posebice nakon sanacije škverova i kraha Uljanika. Na upit kako tehnički provesti transformaciju Brodarskog u Tehnički institut, Andročec kaže da je glavna uloga na državi kao vlasniku.

Sam proces po njemu ne iziskuje veliki financijski napor koliko će koristi dugoročno donijeti i gospodarstvu i znanosti i državi. Potrebno je osigurati inicijalni kapital za pokriće troškova i razvoj, te izradu projekata koje će Insitut nuditi državi na svim razinama, gospodarstvenicima, koji danas slične projekte traže u drugim državama. Znajući stanje u Institutu, realno je govoriti o 50 do 70 milijuna kuna potrebnog kapitala. Nakon toga, država ne treba financirati sam Institut, nego projekte na čijem razvijanju će raditi.  

Ulaganje u institut
Zdrav Tehnički institut moći će potom povlačiti i novac iz europskih fondova, a posebice je važno u ovaj velik zadatak potrebne korake poduzeti što prije, uoči usvajanja sljedeće financijske omotnice za razdoblje od 2021. do 2027. u kojoj Bruxelles u prvi plan želi istaknuti upravo razvoj novih naprednih tehnologija, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Ovim projektom bi se Hrvatska mogla na vrijeme uključiti i znanosti i gospodarstvu otvoriti mogućnost boljeg korištenja fondova EU. Moramo hvatati vlak za budućnost, a to je samo kroz znanost i visokoobrazovanje", istoče Andročec. Što se tiče mogućeg angažiranja privatnih kompanija i ulaganja kapitala u novi Tehnički institut Hrvatske, Andročec nije uvjeren da bi one imale velik interes za taj ulazak u vlasništvo, već primarno za korištenje znanja i projekata Instituta. Ulaganje u Tehnički institut podrazumijeva i njegovo stavljanje na popis tvrtki i projekata od strateškog interesa države, a taj status Brodarski institut danas nema.