Spar, treći trgovac u Hrvatskoj po ostvarenim prihodima, nastavlja se širiti. Maloprodaja je takva da morate rasti, poručuje Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska, s Međunarodnog Spar kongresa, događanja koje svake godine okupi više stotina delegata najvišeg menadžmenta i vlasnika iz više od 30 zemalja članica Spar organizacije, a koji su se ove godine okupili u Zagrebu.

Trgovački lanac koji je lani “prebacio” milijardu eura prihoda, godišnje u prosjeku otvori između pet i deset novih supermarketa. S obzirom na to da još ne pokrivaju cijelu Hrvatsku (nema ih, primjerice, južno od Splita) logično je, kaže Fenzl da će taj trend nastaviti.

“Naš rast temelji se na kontinuiranom investiranju”, ističe predsjednik Uprave trgovačkog lanca koji slavi 20 godina poslovanja u Hrvatskoj i upravlja s ukupno 25 Intersparovih hipermarketa te 117 supermarketa.

U prosjeku godišnje, kaže, ulažu između 40 i 50 milijuna eura, čemu treba pridodati i ulaganje u najveći logistički centar u ovom dijelu Europe, koji je otvoren lani u Donjoj Zdenčini, a u koji je investirano 110 milijuna eura.

Puna dva desetljeća nakon što su “startali” iz Zadra, obilježile su tri akvizicije (Ipercoop 2009., Diona 2014. te Billa 2017.), što je uz organski rast osiguralo konstantno povećanje prihoda trgovcu koji je dio Spar Austria Grupe.

Iako podaci o poslovanju ostavljaju dojam lakoće poslovanja u Hrvatskoj, tome ipak nije tako. Sektor maloprodaje je u vrijeme visoke inflacije mnogima prvi i glavni krivac visokih cijena proizvoda. Trgovci se tako posljednjih godina suočavaju s pritiskom potrošača koji su dijelom bojkotirali trgovine, ali i Vlade koja, zadovoljna da je se barem za nešto ne proziva, potpiruje vatru te trgovcima nameće ograničenja cijena i dodatne zahtjeve u pogledu njihova prikazivanja.

Isti proizvod, različite cijene
Predsjednik Uprave Spara Hrvatska stoga kao najveći izazov u poslovanju ističe upravo državu i česte zakonske promjene. “Naša država često intervenira, a za prilagodbu zakonskim promjenama ostavlja vrlo kratke rokove na koje moramo brzo reagirati”, komentirao je Fenzl Vladine odluke vezane uz ograničenje cijena koje se provode posljednje dvije godine.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

No, Tobias Wasmuht, predsjednik Uprave Spara International, pod čijom je kapom gotovo 14 tisuća trgovina na četiri kontinenta koje ostvaruju više od 47,1 milijardi eura prometa, jasno poručuje da trgovci nisu krivi za rast cijena.

“Prosječna profitabilnost u maloprodaji je vrlo ograničena. U prosjeku naša profitabilnost iznosi neto 2,2 posto. S druge strane, profitabilnost proizvođača je dvoznamenkasta i viša od 10 posto. Dakle, profit ne ostaje u rukama trgovaca. Dapače, profitabilnost naše industrije u padu je posljednjih 10 godina, dok kod proizvođača raste”, navodi.

Rast profitnih marži, između ostalog, izdvaja kao jedan od vodećih izazova sektora, jer trenutačne okolnosti ne ostavljaju mnogo prostora za njihovo povećanje. Osim toga, suočavaju se i s rastom operativnih troškova, inflacijom cijena proizvoda te nedostatkom radne snage.

“Mnogo je izazova za koje moramo pronaći rješenje kako bismo mogli osigurati kontinuiranu dostavu roba i proizvoda našim kupcima po konkurentnim cijenama”, ističe Wasmuht kojega smo, s obzirom na to da Spar posluje u 18 od 27 država članica EU-a, pitali da objasni fenomen različitih cijena istih proizvoda u različitim zemljama.

“Velik problem koji imamo unutar EU su teritorijalna ograničenja opskrbe (TSC), što znači da različiti proizvođači imaju različite cijene za različita tržišta. Po tim različitim cijenama kupujemo i mi trgovci. Primjerice, proizvođač može imati nisku cijenu, recimo, pekmeza, samo u određenoj gramaži i za određeno tržište, i mi taj pekmez po toj niskoj cijeni ne možemo prodavati na drugim tržištima EU-a. Taj je problem dobro poznat Europskoj komisiji te u tom području, na razini Europske unije, moramo raditi na većoj pravednosti i transparentnosti”, upozorava Wasmuht.

Moguća ušteda – 14 milijardi
Uostalom, i studija napravljena 2020., za Komisiju, kojom je obuhvaćena i Hrvatska, pokazala je da bi micanje TSC-a potrošačima donijelo uštede od 14 milijardi eura, no problem koji je samo djelomično riješen antimonopolskim zakonom i dalje čeka bolju, za potrošače pravedniju regulativu i dogovor.

Trgovce, istovremeno, pritišće i potreba brze prilagodbe tehnološkim ali i geopolitičkim okolnostima koje utječu na lance opskrbe, što su sve teme o kojima je vodstvo Spara raspravljalo i razmjenjivalo iskustva na 68. Međunarodnom kongresu, na kojem im se uvodno obratila i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Tehnološke trendove Spar Hrvatska, čiji je tržišni udio 10,5 posto i koji zapošljava više od pet tisuća ljudi, itekako prati, poručuje Fenzl. Ističe i da automatizacija koju uvode u trgovine te digitalizacija koju uvode u poslovanje nije važna zbog nedostatka radne snage, već zbog podizanja produktivnosti koja je nužna zbog kontinuiranog rasta minimalne plaće.