Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', uz stabilne izglede, no upozorava da će se recesija nastaviti šestu godinu zaredom, a javni dug dodatno porasti.

"Vanjske bilance su stabilne i očekujemo ispunjavanje fiskalne konsolidacije unutar Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije", objašnjava agencija odluku o zadržavanju dosadašnjeg rejtinga Hrvatske.

No, očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. pasti za 0,9 posto, već šestu godinu zaredom, što je najdugotrajnija recesija u Europi od izbijanja financijske krize 2008. godine. Od te je godine hrvatsko gospodarstvo smanjeno za 12,5 posto.

U agenciji smatraju "da će izostanak strukturnih i fiskalnih reformi i dalje pritiskati gospodarski rast i poticati sumnje u dugoročnu održivost javnih financija. Hrvatska i dalje zaostaje u konkurentnosti gospodarstva; rigidnost plaća i cijena potkopava fleksibilnost rada, iako treba imati na umu nedavno donošenje zakona o radu", poručuju iz Standard & Poor'sa.

Dodaju da rejting Hrvatske podržavaju važne srednjoročne prilike zbog ulaska u EU, a u smislu rješavanja problema u područjima ključnima za rast, povećanja konkurentnosti i rješavanja izazova produktivnosti.

"Međutim, ove kratkoročne ekonomske koristi bit će ograničene postojećim strukturnim izazovima, političkim preprekama za fiskalne reforme, uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora i nepovoljnim vanjskim okruženjem", navodi agencija.

Iduće godine S&P očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 0,6 posto, a do 2017. trebao bi ubrzati na 2 posto, zahvaljujući oporavku investicija.

"Očekujemo da će promjene u zakonodavstvu – kao što su zakon o strateškim investicijama – i pristup EU fondovima podržati investicijsku aktivnost. Domaća potrošnja mogla bi porasti po prvi puta od 2008., trendovi zapošljavanja mogli bi se poboljšati, dok će se razduživanje privatnog sektora smanjivati od 2015. godine", ističe S&P.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Trebat će nešto više vremena za ciljeve iz EDP-a

Procedura prekomjernog deficita, prema kojoj bi proračunski deficit u 2016. trebao biti smanjen ispod 3 posto BDP-a, ne pomaže rastu gospodarstva.

"Hrvatskoj će vjerojatno trebati nešto dulje vrijeme da ispuni ciljeve Europske komisije, očekujemo da će deficit opće države u 2014. i dalje iznositi 4,8 posto BDP-a, prije nego se postupno smanji na 3 posto do 2017. godine", smatraju u S&P-u.

Očekuju da bi čisti dug opće države u 2016. trebao dosegnuti vrhunac od 72 posto BDP-a, uz pretpostavku da se planirana fiskalna konsolidacija pokaže uspješnom.

"Smatramo da povećanje vanjskog profila općeg duga države predstavlja potencijalnu slabost; dugovi u stranoj valuti iznose 73 posto državnog duga, a oko 58 posto komercijalnih dugova drže stranci", poručuju iz agencije.

Smatraju da će Vlada vjerojatno stabilizirati javni dug unutar srednjoročnog fiskalnog okvira.

"To pretpostavlja ukupnu prilagodbu od 2,3 posto BDP-a u dvije godine, a mjere bi obuhvatile prihode za oko 1,1 i rashode za otprilike 1,2 posto", navodi S&P.

Najveći utjecaj na povećanje prihoda doći će od povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2 postotna boda, čime je Vlada odustala od prethodnih poreznih olakšica.

"Vlada je odgodila uvođenje poreza na nekretnine do 2016. godine, no procjenjujemo da bi eventualno uvođenje te mjere poboljšalo strukturni deficit za gotovo 0,5 posto BDP-a", poručuje S&P.

Sa strane troškova, Vlada izbjegava izravne rezove, a umjesto toga očekuje da će uštede postići manjim subvencijama, posebice kroz zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, nižim socijalnim davanjima, zahvaljujući boljem ciljanju davanja, manjem rastu plaća u javnom sektoru te nižim kapitalnim troškovima, zahvaljujući pristupu EU-fondovima.

"Po našem mišljenju, hrvatsko gospodarsko okruženje zahtjeva daleko veće strukturne promjene od sada predviđenih. Povećanje poreza i nedovoljna fleksibilnost tržišta rada nastavljaju sprječavati internu devalvaciju i značajnije poboljšanje relativne konkurentnosti. Jedinični troškovi rada tek su neznatno niži nego na svom vrhuncu 2008.", kažu u toj agenciji.

Ipak, napominju i da je Hrvatska zabilježila značajno poboljšanje svojih vanjskih bilanca.

"Procjenjujemo da će ove godine višak u bilanci plaćanja biti 1,2 posto BDP-a, slično kao i lani. Međutim, kako je tom neuobičajenom višku doprinijelo stalno smanjenje uvozne potražnje, očekujemo da bi oporavak domaće potražnje od 2015. nadalje mogao ponovno gurnuti tekuću bilancu plaćanja u negativno područje. Za razdoblje od 2015. do 2017. predviđamo u prosjeku deficit bilance plaćanja od 0,9 posto BDP-a", kaže se u izvješću.

S obzirom na prilično uravnoteženu bilancu plaćanja, neznatni višak na računu kapitala, zahvaljujući tome što je zemlja neto primateljica iz EU fondova, i tek neznatno poboljšane dioničke i portfeljne investicije, većina vanjske metrike trebala bi ostati u velikoj mjeri stabilnom u srednjem roku, smatraju u agenciji.

S tim na umu, neto pozicija vanjskih obveza relativno je visoka, kažu u S&P-u, a to znači da će Hrvatska nastaviti ovisiti o vanjskom financiranju radi servisiranja svog visokog vanjskog duga.

Na to ukazuje i podatak da je opća država jedini izvor vanjskog zaduživanja u razdoblju od 2012. do 2014., pri čemu u toj agenciji procjenjuju da će vanjski dug opće države krajem 2014. dosegnuti 27 posto BDP-a, dok je u 2008. iznosio 9,5 posto.

Hrvatska narodna banka, navodi se dalje u izvješću, predana je održavanju tečaja kuna/euro, što ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao što to čini i visoko euroizirano gospodarstvo. Više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranim valutama.

Govoreći o bankarskom sustavu u zemlji, koji je dominantno u stranom vlasništvu, u S&P-u ocjenjuju da će i dalje imati nisku profitabilnost, s obzirom na slabe gospodarske izglede, pad domaće potražnje i umjeren rast kredita.

Rizici po rejting uravnoteženi

Stabilni izgledi rejtinga odražavaju mišljenje analitičara S&P-a da su rizici po rejting uglavnom uravnoteženi.

"Stabilni izgledi uravnotežuju naša očekivanja srednjoročnih koristi od ulaska u EU i naše stajalište o ograničenim izgledima za znatne reforme usmjerene na jačanje gospodarskog rasta. Takvi izgledi odražavaju naš trenutni stav da je vjerojatnost od podizanja ili snižavanja rejtinga u idućih godinu manja od 33 posto", navodi se u priopćenju S&P-a.

Ubrzane reforme na rješavanju ključnih strukturnih gospodarskih i proračunskih izazova koji bi poboljšali izglede gospodarskog rasta i vladinih financija, kao i značajan napredak u tome, mogli bi navesti analitičare S&P-a da razmotre podizanje hrvatskog kreditnog rejtinga.

S druge strane, napominju da bi daljnji izostanak političkih mjera na odlučnom rješavanju strukturnih rigidnosti u gospodarstvu i poboljšanju vladinih financija mogli uzrokovati pogoršanje financijske pozicije države i ponovno pogoršati vanjsku poziciju zemlje. To bi, ističu, moglo navesti S&P da razmotri snižavanje rejtinga.

Hrvatski 'BB' rejting kod S&P-a dva je stupnja ispod investicijske razine. Ostale dvije najveće svjetske rejting agencije, Moody's i Fitch, drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijskog rejtinga.