Ekonomski analitičar Velimir Šonje izjavio je u četvrtak da bi po njegovoj optimističnoj procjeni hrvatski BDP mogao u 2020. godini pasti za oko 11, a prema pesimističnijoj za 15 posto.

Šonje je to rekao na brifingu Hrvatske udruge banaka (HUB), pri čemu napominje da su prognoze za Hrvatsku uvjetovane i predviđenim padom BDP-a zemalja srednje Europe i Njemačke, za koju on iznosi sedam posto u ovoj godini.

ima cilj

Svjetlo na kraju tunela: Ministar otkrio kada će se oporaviti najveće europsko gospodarstvo

Šonje procjenjuje da će nezaposlenost u Hrvatskoj u ostatku godine rasti, pri čemu navodi da je od 18. ožujka broj nezaposlenih skočio sa 135 na gotovo 160 tisuća.

Broj nezaposlenih je stabilan zadnjih mjesec dana, čak je malo i pao, a Šonje smatra da su razlog tome Vladine mjere.

“Sada puno toga ovisi o tome kako će Vlada nove mjere, poput skraćenog radnog vremena, strukturirati i koliko će novca moći izdvojiti”; kaže Šonje.

U kontekstu europskog SURE programa, sredstava za to trenutno očito ima, dodaje Šonje te smatra da bi Vlada u značajnoj mjeri mogla “amortizacijski djelovati”.

Situacija s turizmom još neizvjesna

Kaže da je turizam zbog svog značaja u hrvatskom gospodarstvu, ali i izrazite sezonalnosti, “poseban slučaj”.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Poseban je i zato jer mi na početku lipnja još ne znamo što će biti u srpnju, kolovozu i rujnu, pojašnjava.

Naime, navodi Šonje, još uvijek postoji scenarij izrazitog i teškog minusa, i do 80 posto, a postoji i scenarij da ipak neki gosti dođu pa da minus i ne bude toliko dramatičan već oko 50 do 60 posto.

Očekuje se rast loših plasmana i troškova rezervacija

Oštar pad neto dobiti banaka u prvom kvartalu, ali tu nije kraj problemima

Nismo u stanju predviđati ni 90 dana unaprijed, možemo lako imati grešku od 20-30 posto. Ako to pretvorimo u novac, govorimo o razlici od 2-2,5 milijarde eura, napominje.

Šonje ističe i da ključni ljudski kapital u turizmu treba očuvati, pa da tako i mjere potpora za očuvanje radnih mjesta za taj sektor trebaju biti osmišljene za dulje razdoblje, odnosno do iduće turističke sezone.

Što se pak tiče ostalog dijela gospodarstva, Šonje apostrofira pažljivo balansiranje između onog što proračun može, s obzirom na već sada vrlo visoku razinu zaduženosti, i onog što je potrebno da se radna mjesta koliko-toliko očuvaju, a smatra da bi mjere potpore trebale trajati još barem tri do šest mjeseci.

Bez obzira na deficit, kaže i da će država još neko vrijeme morati imati povećane izdatke, što se može odnositi i na potpore za očuvanje radnih mjesta, ili pak izdatke za nezaposlene.

Kretanje Hrvatske u smjeru ERM II i europodručja bitno pojeftinjuje izvore sredstava

Šonje se slaže da će Hrvatska ove godine ući u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) i bankovnu uniju. Pritom ističe da jasno kretanje Hrvatske u smjeru ERM II i europodručja bitno pojeftinjuje izvore sredstava, što je izuzetno važno sada, s obzirom na ogroman deficit u proračunu, pa ćemo imati privilegij financiranja tog deficita po nižim kamatnim stopama.

ŠTO OTKRIVA NADZOR

‘Koronaprofiteri’ ovaj su proizvod prodavali i po 600 % višoj cijeni od realne

“Pritisak na rast kamatnih stopa zbog rizika bit će puno manji nego što bi bio da ostanemo izvan svih integracija i inzistiramo na vlastitoj valuti. Jednostavno, platit ćemo mnogo manjj trošak svih oblika kapitala u varijanti u kojoj je jasan smjer Hrvatske u smislu ERM II i europodručja”, izjavio je Šonje.

Kaže i da nije bilo covid krize, Hrvatska bi euro vjerojatno uvela 2023. ili 2024. godine, te da ne može reći da su sve šanse za to sada izgubljene.