Kao i za ostale sektore gospodarstva od početka krize u Ukrajini i eksplozije rasta troškova energije i proizvodnje Vlada zaštitne mjere poduzima i za poljoprivredu, no Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore poziva premijera Andreja Plenkovića za hitno sazivanje tematske sjednice Vlade o stanju u stočarstvu i prehrambenoj sigurnosti Hrvatske.

“Zbog konstantnog povećanja cijena žitarica, ali i ostalih inputa, potrebne su hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržao opstanak gospodarstava. Proizvodi od stoke ne pokrivaju niti 50 posto uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih dana kreću se od 350 do 400 eura po toni, što je nezapamćeno. Na godišnjoj razni pšenica i kukuruz su poskupjeli čak 85% u odnosu na prošlu jesen, a u odnosu na period od prije godinu dana i višegodišnji prosjek cijene su veće 150%”, ističu iz HPK-a, navodeći kako je alarmantno i poskupljenje vitamina, minerala i ostalih dodataka za prehranu stoke, koje je skočilo od 200 do 400%. HPK podsjeća da je stanje u govedarstvu u Hrvatskoj ionako dramatično, broj stoke konstantno je u padu, a s obzirom na stanje na širem tržištu, ne pronađe li se rješenje, procjenjuju da će pad ove godine biti još dramatičniji, čak za trećinu. Ako se ne stabiliziraju trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih sirovina, slijedi sličan scenarij i za uzgoj svinja, koji je također u padu, a kriza slijedi i u peradarstvu, koje ovisi o grijanju objekata i kupnji žitarica, te im troškovi, upozoravaju iz HPK-a, probijaju povijesne granice. Prema podacima koje navode, proizvodna cijena kukuruza upola je manja od tržišne, te poručuju da država u robnim rezervama treba osigurati robe kako bi se moglo osigurati nabavnu cijenu, kao i potrebne količine dođe li do veče eskalacije sukoba u Europi.

Iz redova stočara posljednjih mjesec dana čuju se i računice kako im se uz dobre otkupne cijene žitarica zapravo više isplati prodavati ih kao sirovinu, nego njome hraniti stoku. “Cijene proizvoda ni približno ne prate cijenu ulaznih troškova, a svugdje su već uračunate najavljene i isplaćene potpore koje ni približno nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka”, ističe predsjednik HPK-a Mladen Jakopović, poručujući kako Vlada treba pronaći model i izvanredne mjere kako bi se očuvala proizvodnja.

Upravni odbor HPK podržao je i Deklaraciju Višegradske skupine u kojoj se traži odgoda primjene Zajedničke poljoprivredne politike EU za godinu dana, odnosno do 1.siječnja 2024. Tu su Deklaraciju prošlog tjedna potpisali predstavnici poljoprivrednih komora organizacija Višegradske skupine i Estonije, Litve, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koji su se sastali u Bratislavi i raspravljali o jačanju doprinosa naše regije sigurnosti opskrbe hranom u EU-u.