Sveučilišna profesorica, filozofkinja i bivša rektorica Sveučilišta u Rijeci dr. Snježana Prijić – Samaržija odnedavno je članica Upravnog odbora Zaklade Lürssen koja svojim stipendijama povezuje studente, industriju i međunarodne institucije. U podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorila je o suradnji znanosti i industrije, kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj te o globalnoj krizi znanja, a posljedično onda i o krizi demokracije.

– Pokušavamo biti inovativni pa u Zakladi Lürssen studentima nudimo stipendije koje im omogućavaju direktni ulazak u industriju, mentorstvo iz industrije, u ovom slučaju iz brodogradnje i maritimne industrije rad na svojim projektima i vrlo ciljano obrazovanje koje im osiguravamo. Naš partner je Sveučilište Connecticut iz SAD-a koje je jedno od vodećih u područjima čiste energije – dakle, mjesec dana fokusiranog, mentoriranog obrazovanja u Americi. Vraćaju se, završavaju svoj projekt, vodimo ih kroz jednu priču koja je nešto novo na tržištu visokog obrazovanja – otkriva profesorica Prijić – Samaržija. 

Smatra da su upravo ovakvi modeli suradnje industrije i znanosti budućnosti obrazovanja. – Europa nam to poručuje. Novi kompas konkurentnosti koji je lansirala Europska komisija poručuje da puno više trebamo surađivati s industrijom na inovacijama. Pojam inovacija postaje centralan, ne možete do inovacija doći samo u industriji, a ni samo na Sveučilištu, ti mindseti se negdje trebaju sresti i ja uistinu vjerujem da će to vrijeme inovacija doći – kaže dr. Snježana Prijić – Samaržija.

Ne bih mogla visokom obrazovanju u Hrvatskoj dati veću ocjenu od trojke

Kao donedavna rektorica Sveučilišta u Rijeci odgovorila je na pitanje koju bi ocjenu dala kvaliteti visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – Ono svakako može biti kvalitetnije. Ako se uspoređujemo, ne s onim najboljima s kojima se ne možemo mjeriti, nego s kontekstualno sličnima, ima puno prostora za napredak. Čini mi se da nam nedostaje ambicije, nedostaje nam strategije, nedostaje nam bolje povezanosti s nekim europskim trendovima u obrazovanju, da ne kažem globalnim, tako da imajući sve to u vidu, a zanemarujući i stavljajući sa strane ove neke naše lokalne bugove koji se pojavljuju u obrazovanju, ne bih mogla visokom obrazovanju dati veću ocjenu od trojke – odgovara profesorica Samaržija.     

Kriza znanja dovela je do krize demokracije

Ona smatra da globalno postoji kriza znanja koja je onda dovela i do krize demokracije. –  Mnogi kažu da je kriza demokracije dovela do krize institucija pa samim time i do krize znanstvenih institucija i krize povjerenja, ja tu međuigru vidim malo drugačije. Kriza znanja je kriza površnosti. Izgubili smo sposobnost dubokog mišljenja, fokusiranja. Na neki način, kao što to Kant kaže, razlozi i argumenti su prestali biti važni, emocionalno svrstavanje postaje bitnije, važnije je kako ćete prodati neku priču. Ljudi su uvjereni da znaju sve jer imaju te svoje “knjižnice u rukama”, imaju te svoje mobitele, imaju pristup informacijama ali to ne znači da uistinu znate. Mnogi ljudi postaju arogantni i misle da stvarno znaju sve. Tako da živimo u jednom svijetu intelektualne arogancije i ideje da svatko vjeruje da može donijeti informiranu odluku, a da nije posvetio tome neko znanje i učenje. Ima puno tih fenomena i kaže se da živimo u jednom epistemički negostoljubivom okruženju ili neprijateljskom čak – kaže dr. Prijić – Samaržija koja znanstveno istražuje uzroke krize znanja. 

U podcastu je komentirala i apsolutizam slobode Elona Muska, Trumpov napad na sveučilišta i znanje, utjecaj umjetne inteligencije na znanost kao i specifičnost mladih generacija koji su, prema nekim istraživanjima, u prosjeku  manje inteligentni od generacije svojih roditelja. Cijeli intervju s dr. Snježanom Prijić – Samaržija gledajte u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte na platformi MixCloud.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica