Reforma porezne politike mora krenuti od rashodne strane proračuna koja se mora odlučno i snažno smanjiti kako bi se stvorili nužni uvjeti za smanjenje porezne presije. Jedna je to od poruka znanstvenog skupa pod nazivom “Mogući pravci porezne reforme” održanom u srijedu u organizaciji zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta i Rifina.

Vlada bi, bez obzira na predstojeće izbore, trebala odmah formirati ekspertni tim koji bi s ekonomskog aspekta predložio prijedlog porezne reforme, pozvao je ekonomist Guste Santini. Postojeći porezni sustav, istaknuto je na skupu, nepravedan je jer neizravno oporezivanje, većim dijelom temeljeno na PDV-u, jače pogađa siromašnije slojeve društva. Nužno je sniziti porezne stope i proširiti poreznu bazu čime bi se ispravile nepravde sustava, ne ugrožavajući visinu fiskalnih prihoda.“Hrvatska je pasivna socijalna država, što znači da ima neka obilježja socijalne države, ali ne čini ništa da bi takva ostala za 5 ili 25 godina”, rekla je profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov. Socijalna davanja su visoka, ali istodobno neodrživa, što je vidljivo iz omjera isplata za mirovine i zdravstvo te visine prikupljenih doprinosa, kao i broja radnika koji uzdržavaju postojeći broj umirovljenika. Živimo u iluziji da nam socijalna država omogućava bolji životni standard, no to je istina samo u kratkom roku, ali ne i u budućnosti. Stoga je krajnje vrijeme da se krene u izgradnju aktivne socijalne države jer je postojeći sustav neodrživ, zaključila je Marijana Ivanov.Osvrćući se na zahtjeve MMF-a za nužnim smanjivanjem plaća u Hrvatskoj, Ivanov je istaknula: “Ne vjerujem u ideju da ljudi moraju raditi za minimalnu plaću. Iako bi se smanjivanjem plaća djelomično povećala produktivnost rada, ne treba zaboraviti da se tim potezom smanjuju i prihodi države koje ona ostvaruje na temelju poreza na potrošnju i dohodak te doprinosa.”

Savjet

Veći neoprezivi dohodak
“Jedan od mogućih poteza u poreznoj reformi o kojem bi zakonodavac trebao razmisliti mogao bi biti povećavanje neoporezivog dijela plaće koje trenutno iznosi 1800 kuna”, kaže ekonomist Guste Santini. Povećanje poreznog odbitka na najmanje 5000 kuna mjesečno, dodaje, potez je koji ne bi samo povećao najniže osobne dohotke zaposlenih, već bi spasio domaću industriju. “Osobito se to odnosi na tekstilnu industriju u kojoj su u pravilu i najniže nadnice radnicima”, upozorio je Santini u raspravi nakon znanstvenog skupa.