Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda proizvođača u Hrvatskoj bile su krajem srpnja 0,2 posto manje u odnosu na lipanj te 1,2 posto manje nego krajem srpnja prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, potkraj srpnja su na mjesečnoj razini zalihe u grupaciji intermedijarnih proizvoda bile manje za 2,7 posto, a u grupaciji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,9 posto.

Niže su i zalihe u grupaciji kapitalnih proizvoda, i to za 1 posto.

Zalihe pak u grupaciji energije krajem srpnja su bile 16,2 posto više nego krajem lipnja, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,7 posto više.

Na godišnjoj su razini, pak, na kraju srpnja zalihe intermedijarnih proizvoda bile manje 16,1 posto, a zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto.

Zalihe u grupaciji energije istodobno su povećane za 25,3 posto, a kapitalnih proizvoda za 19,7 posto, dok su zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju u srpnju bile za 5,6 posto više nego u isto vrijeme lani.

Kada se, pak, promatra prema područjima djelatnosti, na međugodišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji, koja obuhvaća više od 95 posto industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, smanjene za 1,7 posto. Zalihe u sektoru rudarstva i vađenja, na koje 'otpada' 4,34 posto industrije, krajem srpnja su bile 10,4 posto veće nego prošle godine.

Najveće povećanje zaliha u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježeno je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod čime službena statistika vodi brodogradnju, i iznosi 76,9 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Više zalihe na međugodišnjoj razini bilježe i neke od proizvodnih djelatnosti sa značajnijim udjelom u industrijskoj proizvodnji, poput prehrambene industrije, na koja 'otpada' 19,35 posto ukupne industrijske aktivnosti, a u kojoj su zalihe krajem srpnja bile 7,4 posto više nego u srpnju lani.

Povećane su i zalihe u proizvodnji pića i to za 8,4 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najznačajnije međugodišnje smanjenje zaliha među djelatnostima koje imaju značajniji udio u hrvatskoj industriji bilježi se, pak, u kemijskoj industriji, i to za 42,5 posto, dok su zalihe u farmaceutskoj industriji smanjene za 4,9 posto, a u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 2,2 posto.