Slovenski parlament u utorak će ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom, a svečanom proglašenju ratifikacije u parlamentu nazočit će uz visoke slovenske dužnosnike i hrvatski premijer Zoran Milanović.

Do ratifikacije dolazi nakon što se sve donedavno činilo da je na vidiku novo zaoštravanje odnosa dviju susjednih država jer je Ljubljana taj čin uvjetovala bilateralnim pitanjem Ljubljanske banke, a sve u ozračju prijeteće političke krize u Sloveniji u kojoj su se spominjali prijevremeni izbori i raspuštanje parlamenta.

Svečanom proglašenju rezultata ratifikacije nazočit će u slovenskom parlamentu u Ljubljani na poziv slovenske vlade premijer Milanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je da se veseli skorom ulasku Hrvatske u EU jer je to i u slovenskom interesu, te da članstvo obiju država u EU-u otvara vrata za nove mogućnosti suradnje.

Dugogodišnji spor oko neisplaćene devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb zaoštren je početkom prošle godine s nastupom vlade Janeza Janše, premda se očekivalo da će ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji biti formalnost i da se u odnosima Zagreba i Ljubljane neće ponoviti neugodna epizoda iz 2009. godine.

Tada je vlada Boruta Pahora na više mjeseci blokirala pristupne ugovore Hrvatske s EU-om zbog graničnog prijepora, unatoč stajalištu ostalih članica da je riječ o bilateralnom pitanju koje se ne smije unositi u pristupni proces, te unatoč jakim diplomatskim pritiscima koji su na kraju doveli do arbitražnog sporazuma pošto je u Hrvatskoj pregovore preuzela nova premijerka Jadranka Kosor.

Pitanje Ljubljanske banke i tužbi koje su protiv nje za dio štednje isplaćen iz hrvatskog javnog duga uz punomoć hrvatske vlade bile pokrenule Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka otvorio je već prilikom svog prvog posjeta Zagrebu slovenski šef diplomacije Karl Erjavec, no tada se to nije činilo tako dramatičnim problemom.

Na Croatia summitu u Dubrovniku nekoliko mjeseci kasnije Erjavec se s hrvatskom ministricom Pusić složio da se za traženje rješenja na ekspertnoj razini imenuju ugledni financijski stručnjaci Zdravko Rogić i France Arhar, ali je nakon nekoliko takvih sastanaka zaoštrio stajalište, inzistirajući da Hrvatska tužbe protiv Ljubljanske banke mora povući jer u suprotnom riskira ostanak pred vratima EU-a.

Potencijalna kriza u odnosima Zagreba i Ljubljane zbog zaoštravanja pitanja Ljubljanske banke postala je još realnijom krajem prošle godine, kad je susjedna država ušla u političku turbulenciju. Javne prosvjede protiv političkih elita i Janšine vlade isprovocirala je sve lošija ekonomska situacija u državi, a pogoršali su se i odnosi snaga unutar vladajuće koalicije sastavljene od čak pet stranaka.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Janšina vlada desnog centra konačno se raspala, nakon skoro tri mjeseca agonije. Tijekom njenih zadnjih mjeseci trajanja premijer i njegov ministar vanjskih poslova Erjavec slagali su se da s Hrvatskom treba postići dogovor oko Ljubljanske banke koji će primarno zadovoljiti slovenske interese, ali su zbog političkog razmimoilaženja davali sasvim različite signale o tempu kojim hrvatski pristupni ugovor treba biti ratificiran.

Erjavec je nakon javnih izjava da Hrvatska zbog izostanka dogovora o Ljubljanskoj banci riskira svoje članstvo u Europskoj uniji na Otočcu ob Krki s hrvatskom ministricom Pusić postigao načelnu suglasnost kako problem riješiti, ali ga je Janša nekoliko dana nakon toga opozvao kao slovenskog pregovarača.

Činilo se da problem postaje akutan jer se u Sloveniji zbog političke krize i raspada vladajuće koalicije sve više govorilo o raspisivanju prijevremenih izbora, što bi smanjilo mogućnost da sadašnji saziv parlamenta hrvatski pristupni ugovor ratificira prije predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine.

Do takvog raspleta krize ipak nije došlo, a Slovenija je u međuvremenu dobila novu vladu koja će zemlju voditi najmanje godinu dana.

Nakon dužeg oklijevanja i prijepora koje je oko toga imao s Erjavcem, odlazeći premijer Janša s hrvatskim je premijerom Milanovićem u Mokricama 11. prošlog mjeseca potpisao memorandum o suglasnosti dviju vlada.

Njime je usuglašeno da će se rješenje Ljubljanske banke tražiti u okviru sukcesije, sudske tužbe protiv iste banke u Hrvatskoj staviti u stanje mirovanja, a slovenska vlada odmah pokrenuti postupak ratifikacije.

Rješenje koje je zadovoljilo obje strane pozdravila je i Europska komisija koja je od početka naglašavala da bilateralna pitanje ne smiju onemogućiti primanje Hrvatske s 1. srpnja budući da je ona uspješno završila pristupne pregovore.