Slovenija razmišlja o potrebi da se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju osigura trilateralna zaštita vina crnog vina terana koje se osim u hrvatskoj Istri, proizvodi na slovenskom Krasu i u Italiji u okolici Trsta.

Slovenski teran koji se ponekad zove i "refošk", prema sorti grožđa od kojega se dobiva, nema zaštitu geografskog podrijetla na razini Europske unije. Kako je u četvrtak u razgovoru za Slovenski radio izjavio dr. Denis Rusjan s katedre za voćarstvo i vinogradarstvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, zaštitu terana kao proizvoda s točno određenim geografskim podrijetlom morale bi zajednički osigurati Hrvatska, Slovenija i Italija, zemlje u kojima se proizvodi, što bi bio jedinstven slučaj prekogranične zaštite nekog vina u Europskoj uniji.

O mogućnosti prekogranične zaštite terana predstavnici ministarstava poljoprivrede Italije i Slovenije već su razgovarali ranijih godina u okviru ideje o zajedničkoj promociji turističkih, kulinarskih i enoloških potencijala rubnih i pograničnih općina Slovenije i Italije. U razgovorima je ocijenjeno europske direktive ne sprečavaju moguću prekograničnu zaštitu pojedinih sorti vina i grožđa, uz uvjet da se usklade vinski pravilnici i normativi.

S druge strane, u tim se kontaktima, kako su prenijeli slovenski mediji, pokazalo da Italija neće pristati na mogućnost da se u Sloveniji proizvodi i prodaje vino "prosekan". Prosekan je bijelo vino koje se nekad tradicionalno proizvodilo na području slovenskog Krasa, a ime je dobilo prema selu Proseku (talijanski Prosecco) blizu Trsta, u kojem su živjeli većinom Slovenci. Riječ je o vinu koje se dobivalo čestim pretakanjem i privremenim zaustavljanjem prirodne fermentacije koja bi se onda u bačvama obnovila na proljeće. Na području oko Trsta to je vino bilo je vrlo popularno još u vrijeme Austro-Ugarske iako je njegova proizvodnja kasnije većinom prestala.

Razlog zašto su Talijani sa skepsom dočekali slovenski prijedlog leži u činjenici da je u međuvremenu zaštićeni brend "prosecco" postao svjetski prihvaćen pojam za blagi talijanski pjenušac iako se tradicionalni prosekan dobiva sasvim različitom tehnologijom i drugog je okusa.

Nije riječ o prvom vinskom prijeporu u kojemu se našla Slovenija nakon ulaska u EU. Slovenski mediji tako podsjećaju da su slovenski vinari prije sedam godina morali prestati prodavati vino pod nazivom "tokaj" jer je Mađarska svoj tokajac zaštitila još 1994, a nije uspio ni pokušaj da se ime vina promijeni u "točaj" jer su se Mađari i tome usprotivili. Svoja "tokajska" vina iz istog je razloga pod tim imenom morala prestati prodavati i Italija iako je mađarske argumente o zaštiti tog naziva pokušavala osporiti na europskom sudu.