U trenutku kad je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno više od 334 000 Hrvata, pronaći posao pravo je umijeće. Uz uobičajene probleme s kojima se svi susrećemo, slijepe i slabovidne osobe suočavaju se i s dodatnim poteškoćama i predrasudama prilikom traženja zaposlenja.

"Prilikom traženja posla slijepe i slabovidne osobe nailaze na predrasude poslodavaca kao i općenite predrasude. Ljudi ne znaju što slijepe osobe mogu raditi. Zabrinutost poslodavaca se u najvećoj mjeri odnosi na ograničenja i mogućnosti funkcioniranja slijepe osobe na poslu", rekao je u razgovoru za Poslovni.hr Vojin Perić, član izvršnog odbora Udruge slijepih Zagreb i predsjednik povjerenstva za zapošljavanje Udruge slijepih Zagreb te predsjednik Hrvatskog saveza slijepih.

Perić ističe kako postoje brojni nedostaci u sustavnom obrazovanju slijepih osoba, gdje se javlja potreba za osuvremenjivanjem obrazovanja u smislu tehnologija, informatičkih vještina, komunikacijskih vještina i slično.

"Danas izumiru radna mjesta tipičnih telefonista i administratora te postoji potreba za širenjem obrazovanja na vještine koje današnje poslovanje zahtjeva", upozorava Perić i dodaje kao se poticaji za zapošljavanje slijepih osoba često zlorabe jer poslodavci rado uzimaju subvencije nakon čega zatvore poslovanje.

Predrasude

Iz udruge poručuju kako društvo i dalje ne vjeruje u potencijale slijepih osoba, a socijalna politika slijepe osobe gleda samo kao korisnike socijalnih usluga. Onoga trenutka kada država bude investirala da slijepe osobe ostvaruju svoje potencijale, tada će se slijepe osobe aktivirati i ostvariti samoodržive poslovne aktivnosti. Danas zbog predrasuda društva slijepe osobe se najteže zapošljavaju od svih, javljaju iz Udruge.

Slijepe i slabovidne osobe najčešće se zapošljavaju kao telefonisti u call centrima, maseri i fizioterapeuti, a rijetki su oni koji rade kao odvjetnici, profesori na školama, glumci ili pak u profesijama u kojima ostvaruju svoje jedinstvene sposobnosti.

"Razvojem sofisticiranih informatičkih rješenja, kojima se prilagođava radno mjesto, danas je raspon mogućih zanimanja slijepih osoba vrlo širok. U radu se koriste računala uz softver za slijepe (čitač zaslona i govorna jedinica) i za visokoslabovidne (uvećanje teksta), brajev redak, brajeva elektronska jedinica i skener, elektroničko povećalo i slično", kaže Perić.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Slijepe osobe su najteže zapošljiva populacija unutar skupine osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1.1.-30.04.2013. godine zaposleno je 119 osoba s invaliditetom, od kojih 10 osoba s oštećenjem vida. Također završno sa 30.04.2013. godine u evidenciji nezaposlenih osoba u Područnom uredu Zagreb (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) nalazi se 68 osoba, od kojih 50 u samom Gradu Zagrebu.

Diskriminacija

"Slijepe i slabovidne osobe susreću se s diskriminacijom na svim područjima življenja, a pogotovo u poslu. Situacija u kojoj te poslodavac prima samo zbog poticaja za zapošljavanje je svojevrsno podcjenjivanje. Za početak, testiranje za posao nije prilagođeno slijepim osobama, tako da one često niti ne mogu ravnopravno sudjelovati u natjecanju za posao. A da ne spominjemo koliko slijepa osoba treba biti veći stručnjak, najmanje doktor, da ju na istom radnom mjestu shvate ozbiljno. Česti su nevidljivi kriteriji i prakse zbog kojih slijepa osoba nije dovoljno dobra. U dosadašnjem iskustvu, ključnu ulogu prilikom zapošljavanja odigraju poslodavci i kolege koji su informirani i pokazuju razumijevanje", kaže Perić koji ističe kako i mediji moraju češće upozoravati na probleme slijepih i slabovidnih.

Udruga ističe kako se poslodavci mogu informirati na stranicama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom www.fond.hr koji putem raznih poticaja financira prilagodbu radnog mjesta slijepim osobama. Općenito, prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, poslodavci imaju pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisima, pravo na novčani poticaj te pravo na redovne i posebne poticaje po ugovoru s Fondom. Osim toga, uz sredstva Fonda, Hrvatski zavod za zapošljavanje u prvoj godini zapošljavanja financira 75% bruto plaće. U obavljanju posla, ako je to potrebno, slijepe osobe imaju pravo na asistenta, kojeg sufinancira Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.