Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Slavonski Brod najotvoreniji, Šibenik skriva financije

Autor: Ana Blašković
14. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Istraživanje je pokazalo da više od dvije trećine hrvatskih gradova nema praksu objavljivanja detaljnih podataka o rashodima proračuna

Od 33 domaća grada čiji su proračuni podvrgnuti testu transparentnosti, najbolje ocjene dobio je Slavonski Brod, dok je istodobno najmanje transparentan proračun grada Šibenika. Visoke ocjene odmah iza Slavonskog Broda dobili su Osijek, Opatija i Zagreb te Zaprešić, dok su na začelju ljestvice gradovi Gospić, Vinkovci, Split i Pazin. Rezultati su to istraživanja transparentnosti proračuna 33 domaća grada u prošloj godini kojeg su proveli znanstvenici Instituta za javne financije. Cilj istraživanja bio je provjeriti koliko su dostupne i kvalitetne informacije u gradskim proračunima, kao i koliko je javnosti dostupno donošenje odluka i proračunski procesi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Još uvijek puno posla
Istraživanje je rezultiralo indeksom otvorenosti gradskih proračuna koji pokazao da prosječna transparentnost gradova iznosi 65 posto, najbolji je sa 82,4 posto Slavonski Brod, dok je najlošije rangiran s indeksom od tek 44,9 posto Šibenik. U uzroku IJF-a našla su se 33 grada koji su 2001. preuzeli decentralizirane funcije od države, a čiji prihodi i rashodi čine 60 posto ukupnih prihoda i rashoda lokalnih jedinica i u kojima živi polovica ukupnog stanovništva Hrvatske. Istraživanje je, rezoniraju u IJF-u, vođeno idejom da su gradovi, između ostalog, nadležni za brigu o siromašnima i djeci, odgoj i obrazovanje te primarnu zdravstvenu zaštitu što su usluge koje bi građane najviše mogle zanimati i potaknuti da u potrazi za njima zakucaju na vrata svojih gradskih vlasti. “Nijedan indeks, pa ni ovaj, nije savršen jer nije uvijek lako dovoljno precizno prikazati sve nijanse transparentnosti stoga rezultate treba uzeti s oprezom. No, odlučili smo objaviti poredak gradova u nadi da će rezultati potaknuti ne samo ova 33 grada, nego i sve lokalne jedinice, da budu što transparentnije, otvorenije i odgovornije prema svojim građanima”, kazala je ravnateljica IJF-a Katarina Ott. Primajući priznanje, gradonačelnih Slavonskog Broda Mirko Duspara rekao je da je u funkcioniranje gradske uprave uvedeno mnogo noviteta, priznavši da “još uvijek ima stvari koje se mogu popraviti i promijeniti na bolje”.Provodeći projekt u IJF-u su kreirali temeljni upitnik za indeks otvorenosti gradskih proračuna kao opću mjeru transparentnosti, kao i podindekse kvalitete pruženih informacija u gradskim proračunima i otvorenosti procesa prema javnosti.

Od 33 domaća grada čiji su proračuni podvrgnuti testu transparentnosti, najbolje ocjene dobio je Slavonski Brod, dok je istodobno najmanje transparentan proračun grada Šibenika. Visoke ocjene odmah iza Slavonskog Broda dobili su Osijek, Opatija i Zagreb te Zaprešić, dok su na začelju ljestvice gradovi Gospić, Vinkovci, Split i Pazin. Rezultati su to istraživanja transparentnosti proračuna 33 domaća grada u prošloj godini kojeg su proveli znanstvenici Instituta za javne financije. Cilj istraživanja bio je provjeriti koliko su dostupne i kvalitetne informacije u gradskim proračunima, kao i koliko je javnosti dostupno donošenje odluka i proračunski procesi.

Još uvijek puno posla
Istraživanje je rezultiralo indeksom otvorenosti gradskih proračuna koji pokazao da prosječna transparentnost gradova iznosi 65 posto, najbolji je sa 82,4 posto Slavonski Brod, dok je najlošije rangiran s indeksom od tek 44,9 posto Šibenik. U uzroku IJF-a našla su se 33 grada koji su 2001. preuzeli decentralizirane funcije od države, a čiji prihodi i rashodi čine 60 posto ukupnih prihoda i rashoda lokalnih jedinica i u kojima živi polovica ukupnog stanovništva Hrvatske. Istraživanje je, rezoniraju u IJF-u, vođeno idejom da su gradovi, između ostalog, nadležni za brigu o siromašnima i djeci, odgoj i obrazovanje te primarnu zdravstvenu zaštitu što su usluge koje bi građane najviše mogle zanimati i potaknuti da u potrazi za njima zakucaju na vrata svojih gradskih vlasti. “Nijedan indeks, pa ni ovaj, nije savršen jer nije uvijek lako dovoljno precizno prikazati sve nijanse transparentnosti stoga rezultate treba uzeti s oprezom. No, odlučili smo objaviti poredak gradova u nadi da će rezultati potaknuti ne samo ova 33 grada, nego i sve lokalne jedinice, da budu što transparentnije, otvorenije i odgovornije prema svojim građanima”, kazala je ravnateljica IJF-a Katarina Ott. Primajući priznanje, gradonačelnih Slavonskog Broda Mirko Duspara rekao je da je u funkcioniranje gradske uprave uvedeno mnogo noviteta, priznavši da “još uvijek ima stvari koje se mogu popraviti i promijeniti na bolje”.Provodeći projekt u IJF-u su kreirali temeljni upitnik za indeks otvorenosti gradskih proračuna kao opću mjeru transparentnosti, kao i podindekse kvalitete pruženih informacija u gradskim proračunima i otvorenosti procesa prema javnosti.

Bez proračuna za građane
Istraživanje je razotkrilo da više od dvije trećine gradova nema praksu objavljivanja detaljnih podataka o rashodima (funkcijsku klasifikaciju). Čak 80 posto gradova ne nudi nikakva objašnjenja prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji iako u 70 posto gradova postoje takva objašnjenja za individualne programe. Većina gradskih vlasti smatra, čini se, da u “posao” građana ne spadaju gradske financije bez obzira što ih oni financiraju jer 80 posto gradova ne objavljuje proračun za građane.Očekivano, većina anketiranih predstavnika gradskih vijeća i uprava smatra kako su dokumenti koje međusobno razmjenjuju transparentni. Još očekivanije, predstavnici gradskih vijeća iz stranke na vlasti dokumente koje razmjenjuju s upravom drže transprentnima, dok istodobno nijedan predstavnik vijeća iz oporbe ne dijeli to mišljenje. Također, istraživanje je pokazalo da službene internetske stranice gradova snažno variraju u preglednosti i jednostavnosti pretraživanja. Neki gradovi postavili su direktan “link” na proračunske dokumente, dok je u mnogim gradovima potrebno proći kroz niz stranica kako bi se dobila tražena informacija.




Autor: Ana Blašković
14. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close