Dok administrativni izvori podataka o tržištu rada i dalje ne djeluju ohrabrujuće u međugodišnjim usporedbama, oni anketni signaliziraju veoma blage, ali ipak pozitivne pomake u sferi zaposlenosti i nezaposlenosti.

Prema prvim rezultatima Ankete o radnoj snazi koju provode državni statističari, u prvom je tromjesečju u odnosu na prva tri lanjska mjeseca broj zaposlenih osoba porastao 2,3 posto, broj aktivnog stanovništva veći je 1,5 posto, dok je broj nezaposlenih dva posto manji nego lani. Rezultanta tih kretanja je i pad stope nezaposlenosti sa 18,7 na 18,1 posto. Potonja brojka, međutim, podsjeća kako je nezaposlenost i dalje veoma velika, a stope zaposlenost i i naročito aktivnosti vrlo niske.

Ističući te značajke, analitičari Hrvatske gospodarske komore  upozoravaju kako su "pozitivni pomaci preskromni da bi značili oporavak tržišta rada". Koliko smo još daleko od predkriznih razina, ilustrirali su usporedbom s 2008. u odnosu na koju stopa nezaposlenosti viša za čak 8,1 postotni bod. Usporedbe izazivaju nelagodu i kad su 'geografske'. I dalje smo članica EU s trećom najvišom stopom nezaposlenosti. Prema desezoniranim mjesečnim podacima, u svibnju je stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 15,8%, a višu imaju samo Španjolska (22,5%) i Grčka (iznad 25%).

Administrativni izvori (HZZ-a, DZS-a te HZMO-a) pokazuju pak i dalje godišnje smanjenje  i nezaposlenih i zaposlenih, pa onda i aktivnog stanovništva, zbog čega je i stopa registrirane nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena, zaključuju u Komori.