Nedostatak radne snage graditeljstvo i turizam nadoknađuju uvozom radnika iz inozemstva, dok se trgovina više orijentira na domaću ponudu, pa zapošljavaju studente i umirovljenike. Iako je po broju zaposlenih odmah uz bok prerađivačkoj industriji koja ima najviše radnika u Hrvatskoj, trgovina zapošljava četiri puta manje stranaca nego prerađivačka industrija i desetak puta manje nego graditeljstvo ili turizam.

No, zato je ta grana prva po zapošljavanju umirovljenika, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je na kraju lipnja u trgovini na polovinu radnog vremena bilo zaposleno 4.649 umirovljenika, piše Novi list. S druge strane prema podacima MUP-a za trgovinu su krajem srpnja bile izdane ukupno 3.094 radne dozvole za strane radnike.

Broj umirovljenika zaposlenih u ugostiteljstvu ili graditeljstvu višestruko je, i više nego deset puta manji, od broja radnika koji su u tim djelatnostima zaposleni uz dozvole za strance. No, i te grane posežu za umirovljenicima pa ih je u građevinarstvu u lipnju bilo 2.899, a u smještaju i pripremi i usluživanju hrane 2.332.

Ne gube mirovinu

Tako je od Vladine odluke da posljednjih godina širi krug umirovljenika koji mogu raditi do polovine radnog vremena, odnosno 20 sati tjedno, a da ne gube mirovinu, zasad najviše koristi imala trgovina, koja je tako dijelom nadomjestila nedostatak radnika. Gotovo svaki peti umirovljenik koji se tako zaposlio u lipnju je radio u trgovini.

Svoje kućne financije radom u mirovini krajem lipnja popravljalo je 27.761 građanin koji je u mirovini, što je tisuću više nego prethodni mjesec i gotovo pet tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine. Broj umirovljenika koji rade vjerojatno je još rastao u srpnju, a ako je suditi po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potreba za radom umirovljenika postoji i trenutno i to baš najviše u trgovini.

nižu se kritike zbog cijena

Njemački medij pobjesnio: ‘Hrvatska nas pljačka! I do pet eura za kuglicu sladoleda’

Trenutno se preko oglasa koje objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje traži 657 prodavača ili prodavačica, većina tih oglasa otvorena je do kraja kolovoza ili do sredine rujna. U odvojenoj rubrici gdje se nude poslovi za umirovljenike ponuđeno je 105 radnih mjesta u trgovini, pa to znači da je plan poslodavca gotovo svako šesto otvoreno radno mjesto u sljedećem razdoblju popuniti umirovljenicima. Najviše radnih mjesta i na stranicama servisa koji posreduju u zapošljavanju studenata upravo je iz djelatnosti trgovine.

Poslovi se u sva tri slučaja nude na dulje vrijeme i po cijeloj Hrvatskoj, pa očito nisu motivirani samo pojačanim intenzitetom trgovine u vrijeme turističke sezone. Očito ni neradna nedjelja za koju su poslodavci navodili da će značiti veći broj otkaza u djelatnosti trgovine nije smanjila pritisak nedostataka radne snage s kojom se muče gotovo sve djelatnosti u državi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nedostaje radnika

Tako se nakon trgovine umirovljenicima najviše nude poslovi medicinskih sestara i te oglase uglavnom objavljuju ustanove za skrb o starijima i nemoćnima. O njima će očito sve više brinuti stariji sugrađani, oni koji su u mirovini, ali još uvijek nisu nemoćni i mogu raditi. U zdravstvu već radi oko tisuću i pol umirovljenika na polovinu radnog vremena, a sve su češći slučajevi da i država poseže za liječnicima ili sestrama koji su već umirovljeni. Umirovljenicima se nude i poslovi kuhara, konobara te pomoćnih radnika u kuhinji, a objavljena je ponuda i za zapošljavanje 14 umirovljenika kao dostavljača.

Uz sve ove primjere koji su posljedica nedostatka radne snage, u brojnim djelatnostima postoji i određena siva zona o kojoj se u Hrvatskoj ne raspravlja previše, a onih koji je koriste sve je više. Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da je u lipnju 3.214 umirovljenika bilo zaposleno na četiri sata dnevno u skupini zanimanja “čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori”. Uglavnom je riječ o zapošljavanju direktora, odnosno o ljudima koji su gotovo isti dan otišli u mirovinu u svojim tvrtkama i vratili se raditi na četiri sata. Oni su tako po pitanju državnih nameta značajno rasteretili svoje tvrtke, njihova ukupna mjesečna zarada koju sada čine mirovina i plaća za polovinu radnog vremena nije se morala značajno umanjiti.