Iako Vukovarsko-srijemska županija i grad Vinkovci svjedoče o vrlo pozitivnom trendu pada nezaposlenosti, problem pronalaska kvalificirane radne snage i dalje muči poduzetnike.

Na panelu koji je u sklopu Poslovnog uzleta grada Vinkovaca bio posvećen strukovnom obrazovanju i suradnji obrazovnih institucija s realnim sektorom moglo se čuti kako veliki sustavi, ali i mali poduzetnici, muku muče s pronalaskom kadra. Kako je naglasio Slavko Marjančević, član Uprave Borova, taj nekadašnji vukovarski obućarski div sve radnike zapošljava preko natječaja ili ih uzima s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), popularne "burze rada".

"Imamo potreba za radnicima, ali imamo i problema s njihovim pronalaženjem jer radnika kvalificiranih za proizvodnju gumene i kožne obuće baš i nema", ističe Marjančević. Štoviše, radna snaga pokazala se i kao ograničavajući faktor za daljnji razvoj Borova, dodaje. Marjančević kaže da su u vezi s tim problemom razgovarali s Tehničkom školom u Vukovaru koja školuje primarno kadrove u turizmu, poljoprivredi i uslugama. "Zbog toga sami obučavamo radnike. Upravo smo obučili njih 20, od čega je 16 dobilo stalan posao", dodao je Marjančević. Na sličan model odlučila se i tvrtka Grad export, osnovana prije 23 godine, koja se bavi proizvodnjom PVC stolarije.

Kako je rekao njezin direktor Pero Šimić, tvrtka izvozi u 23 države, među kojima je i Rusija jer "prkose sankcijama". Grad export radi selekciju budućih mladih zaposlenika još u vrijeme njihova školovanja jer učenici dolaze na praksu u tu tvrtku. "Iz svake generacije u prosjeku tri učenika dobiju posao kod nas", tvrdi Šimić. On zagovara drukčiji vid školovanja za branšu kojom se Grad export bavi. Naime, strukovne škole i dalje obrazuju učenike za stolarsko zanimanje, a već 10 godina PVC stolarija ima tržišni udjel veći od 80 posto. Šimić je kazao i kako su htjeli školi donirati obradni centar na kojem bi učenici vježbali proizvodnju plastične stolarije, ali je Ministarstvo obrazovanja stopiralo takvu inicijativu.

Svi bi u 'bijele kute'
Predstavnici obrazovnih institucija pak ističu kako najviše potražnje u županiji ima za prekvalifikacije ima u programima tzv. bijelih kuta. "Najtraženiji su programi iz zdravstva, poput zdravstvenoga i farmaceutskog tehničara, te skrbi, poput njegovateljice", otkriva Ana Gale, ravnateljica učilišta Studium. Na pitanje moderatora panela, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića, ima li potrebe u županiji za tim kadrom, Gale je kazala kako potrebe ima, ali da kandidati ponajprije upisuju te programe kako bi otišli raditi u zemlje Europske unije.

Profesorica u vinkovačkoj Ekonomskoj i trgovačkoj školi Ika Pejanović ističe kako učenici te škole po završetku školovanja pronalaze posao, "ali ne baš u struci". "Spremni su na prekvalifikaciju i često ne biraju posao", kaže Pejanović. Takav stav možda je i razlog što Vukovarsko-srijemska županija, inače peta u zemlji po nezaposlenosti, bilježi snažan pad broja nezaposlenih. Najsvježiji podatak kaže kako je u županiji 18.827 nezaposlenih, 600 manje nego početkom ožujka, tvrdi Mario Paljušaj, predstojnik vinkovačkog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. "Cijelu prošlu godinu bilježimo pad broja nezaposlenih. Do kraja travnja imat ćemo broj nezaposlenih iz pretkriznih vremena", optimističan je Paljušaj.

Dodao je i kako su globalne promjene razlogom što više nema doživotne zaposlenosti, ali ima doživotne zapošljivosti, koja traži cjeloživotno učenje. Što se tiče problema s kojima se suočavaju Borovo i Grad export s početka priče, Paljušaj kaže kako HZZ ima rješenje u sklopu ukupno tri mjere. Jedna od njih je školovanje za poznatog poslodavca, u kojem učilište školuje kandidata, a HZZ pokriva do 80 posto troškova tog školovanja. U kontekstu "zapošljivosti" Ana Gale iz Studiuma smatra kako privatna učilišta mogu brzo odgovoriti na zahtjeve tržišta rada, pa Studium već ima dva programa koji odgovaraju potrebama Borova. "Za mjesec dana možemo imati spreman program", dodaje Gale.

Svoj obol većoj usklađenosti obrazovanja i tržišta rada daju i neprofitne udruge, poput Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Vukovarsko-srijemske županije koje je osnovano 2010. godine i za sada broji 23 člana koji dolaze iz redova institucija.  Kako je naglasila predsjednica Melita Meštrović, Lokalno je partnerstvo spona s europskim fondovima i djeluje po projektima. Dobili su dva ugovora sa strukovnim školama, istaknula je Meštrović. "Kandidirali smo i projekt za izgradnju hale za održavanje prakse u strukovnim školama", dodaje Meštrović. Bolja situacija s osluškivanjem trendova na tržištu rada vidi se i u sustavu javnog školstva, primjećuje profesorica Ika Pejanović.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Važan poduzetnički duh  
Novi kurikulum omogućava učenicima da nakon školovanja pokrenu biznis, dok oni koji nemaju takvih ambicija mogu više ponuditi poslodavcima. "Kurikulum daje tu mogućnost kroz terensku nastavu i otvaranje vježbeničkih tvrtki. Takvu virtualnu tvrtku vode učenici i brinu se o svim aspektima poslovanja, a svaka vježbenička tvrtka povezana je sa stvarnom tvrtkom", ističe Pejanović. Dodaje kako će se ubrzo otvoriti jedna takva vježbenička tvrtka u suradnji s vinkovačkim Tehnološkim parkom, a ideju čime će se tvrtka baviti dat će učenici.

Izjave sudionika:

Cijelu prošlu godinu bilježimo pad broja nezaposlenih. Do kraja travnja imat ćemo broj nezaposlenih iz pretkriznih vremena
Mario Paljušaj, HZZ

Strukovne škole i dalje obrazuju učenike za stolarsko zanimanje, a već 10 godina PVC stolarija ima tržišni udjel veći od 80 posto
Pero Šimić, Grad export

Najtraženiji su programi iz zdravstva, poput zdravstvenog i farmaceutskog tehničara, koji se upisuju radi odlaska u zemlje Europske unije
Ana Gale, učilište Studium

Nedostaje nam kvalificiranih radnika za obuću. Sami ih obučavamo. Upravo smo obučili 20 radnika, od čega je 16 dobilo stalan posao
Slavko Marjančević, Borovo

Nakon završetka školovanja naši su učenici spremni na prekvalifikaciju i često ne biraju posao
Ika Pejanović, Ekonomska škola

Mi smo spona s europskim fondovima i među ostalim kandidirali smo i projekt za izgradnju hale za održavanje prakse u strukovnim školama
Melita Meštrović, Partnerstvo za zapošljavanje