Skijaška sezona koja je pred vratima neće imati problem s koronom i potražnjom, no europskim skijalištima stigao je novi veliki izazov, visoki troškovi energije koja je u ovom segmentu turizma značajan resurs.

Posljedica je porast cijena skijanja u prosjeku od 10 do 20 posto, uz određene mjere štednje koje će se primjenjivati na brojim skijalištima u Europi, a najbolje će proći oni koji su u prethodnim godinama ulagali u održive tehnologije i alternativne izvore energije.

Domaće agencije već bilježe značajan rast rezervacija za skijanje u odnosu na prethodne dvije godine, a nekima je broj rezervacija čak premašio 2019.

Dosta im je čekanja i otezanja
Boris Žgomba iz Unilinea tako nam kaže da imaju čak triput više rezervacija za skijanje nego što su ih imali u ovom razdoblju 2019. godine.

“To još, naravno, ne znači da ćemo ostvariti i tri puta veći promet, to tek treba vidjeti, no primjećujemo da je ljudima, kao i što je bio slučaj s ljetnim odmorom, dosta čekanja i otezanja, i jedva čekaju vratiti se na snijeg, navikama koje godinama stvaraju i u njima uživaju. Spremni su i na više cijene, koje su čak manje porasle nego recimo cijene usluge hotela u Hrvatskoj ovog ljeta. Ta želja za povratkom skijanja možda je i rezultirala time da se ranije rezervira”, kaže Boris Žgomba.

Uniline pritom ima ponudu na razini 2019. odnosno nema naznaka da je djelatno manje pružatelja usluge nego prije pandemije, unatoč izazovima s nedostatkom radnika, inflacijom ili porastom troškova.

Dalibor Čanaglić iz agencije Palma također kaže da je interes za skijanje vrlo dobar, odnosno na razini je 2019. godine, i to uz cijene više u prosjeku za 10-20 posto. Obitelji s djecom se pritom odlučuju najviše za tjedan od 7. – 14. siječnja, kad su cijene znatno povoljnije nego tjedan prije i nego li u veljači kad svi naši susjedi imaju također školske praznike.

Čanaglić doduše napominje da su ski karte poskupjele, i događa se da im partneri šalju promjene cijena karata zbog povećanja troškova energije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Štednja električne energije
Cijena energije je top tema na svim europskim skijalištima – pokretanje ski liftova, proizvodnja umjetnog snijega, upravljanje stazama i grijanje svih zgrada na temperaturama ispod nule, sve su to bitne stavke za skijališta i sva troše velike količine energije.

Stoga se razmatraju razne mjere štednje, od ograničavanja proizvodnje snijega, redukcija prometa žičarama u manje prometnim dijelovima dana, ograničenje broja gondola i njihovog radnog vremena.

Neki najavljuju uvođenje samo hladne vode u zahodima, niže temperature grijanja zatvorenih prostora, te gašenje reklamnih svjetala i grijača. Tako će se ublažiti troškovi, no mogla bi se smanjiti razina komfora za turiste.

Situacija se nešto razlikuje ovisno o destinaciji. Iako austrijski operateri razmišljaju o odgovarajućim mjerama štednje, njihove žičare ne troše puno struje, a plin im gotovo uopće nije potreban jer godinama ulažu u energetski učinkovite sustave.

U odmaralištima u Tirolu za magazin PlanetSki otkrili su da će moći smanjiti potrošnju energije za 10 posto, i to tako što će raditi manje žičara, te će se ukinuti noćno skijanje koje zahtijeva reflektore.

Očekuje se i porast cijene ski karte. Ističu doduše primjer skijališta Ski Welt u Tirolu, to je prvo skijalište čiji se ski lift još od 2008. godine 100 posto napaja solarnom energijom.

Dok francuska skijališta strepe od porasta cijene struje, postoji primjer skijališta Serre Chevalier u južnim francuskim Alpama, koje si je još 2006. godine postavilo cilj proizvesti 30 posto vlastite potrošnje energije do 2023. godine.

Sada je taj cilj postignut i to je prvo i jedino skijalište na svijetu koje istovremeno koristi tri alternativna izvora energije, hidroelektranu, solarne panele i male vjetroturbine. Tijekom zimske i ljetne sezone kada je skijalište otvoreno, proizvedenu električnu energiju odmah troše, a van sezone višak se prodaje nacionalnoj mreži.