Hrvatska Vlada je na današnjoj sjednici Saboru uputila prijedloge zakona o područjima i sjedištima sudova te državnih odvjetništava a ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je da će se predloženim promjenama ubrzati rad sudova, i smanjiti broj pravosudnih tijela i rukovodećeg osoblja.

Hrvatska je premala zemlja i do sada je imala preveliku pravosudnu mrežu, kazao je Miljenić. Broj općinskih sudova sada se smanjuje sa 67 na 24, prekršajnih sa 63 na 22 te općinskih državnih odvjetništva s 33 na 22.

To će, rekao je Miljenić, s vremenom donijeti i izravne uštede, dok se neizravne očituju u tome da će građani manje morati plaćati za kamate po presudama, jer na njih više neće morati čekati, primjerice, četiri godine, već dvije godine.

Procjenjuje da će ušteda na kamatama iznositi oko dvije milijarde kuna. Ističe i veću mobilnost sudaca i njihovu ravnomjerniju radnu opterećenost.

Postići će se i ujednačavanje sudske prakse, jer se, ističe ministar, prečesto događa da u jednoj županiji za istu pravnu situaciju dobijete jedno rješenje, a u drugoj županiji drugo. Miljenić je pohvalio suradnju koju je Vlada imala sa sucima i sudovima pri izradi zakona.

Presude hrvatskih sudova prečesto su predmet revizije na Europskom sudu za ljudska prava i smatrat ću da se stanje u pravosuđu mijenja tek kada se Hrvatska počne dizati s dna ljestvice europskih zemalja, kazao je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade.

Pozdravivši promjene koje će donijeti prijedlozi zakona, Milanović je napomenuo da su one maksimum koji može učiniti Vlada, dok sve drugo ovisi o kvaliteti sudaca.

"Smatrat ću da se stvari sređuju kad se na ljestvici država članica Vijeća Europe počnemo dizati s dna prema sredini u pogledu presuda i postupaka zbog kojih nas Europski sud za ljudska prava kažnjava. Te troškove plaća Vlada, državni proračun, odnosno porezni obveznici", rekao je Milanović.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Riječ je o presudama koje su u neskladu s europskim propisima i konvencijama, prečesto su predmet revizije Europskog suda za ljudska prava i zbog njih spadamo među lošije države, dodao je. "Na tome treba raditi, to je posao cijele države, ljudi u pravosuđu, DSV-a, državnog odvjetništva", rekao je.

Naglasio je da Vlada nema utjecaj na presude sudaca. Tu su ovlasti izvršne vlasti, prema Ustavu, vrlo male, a predloženi zakoni su maksimum koji Vlada po tom pitanju može učiniti, ponovio je.

"Na kraju sve počinje i završava na sutkinji i sucu i kad građani imaju prigovor ne trebaju se obraćati Vladi jer ona ne bira suce, već druga tijela", poručio je.

Za energetsku obnovu dovoljna natpolovična većina suvlasnika

Vlada je s današnje sjednice u parlamentarnu proceduru uputila i prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti prema kojem za sklapanje ugovora o energetskoj usluzi i energetskoj obnovi zgrade više neće biti potrebna suglasnost svih suvlasnika već samo natpolovične većine.

Vlada smatra da je ugovor o energetskom učinku višestambene zgrade koristan za sve suvlasnike zgrade, uz mogućnost svakog suvlasnika da u bilo kojem trenutku ospori ostvarivanje uštede. Kako bi se ostvarila zaštita svih suvlasnika, a ujedno omogućilo jednostavno, ekonomično i brzo rješavanje potencijalnih sporova, Vlada predlaže mogućnost za svakog suvlasnika da zatraži provjeru ostvarivanje zajamčene uštede od Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost. To bi tijelo, prema Vladinu prijedlogu, bilo središnje mjesto za koordinaciju svih aktivnosti na području energetske učinkovitosti.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da bi prihvaćanje Vladinih prijedloga pospješilo investicije i ulazak privatnog kapitala na tržište energetske obnove zgrada.

Zakon predviđa i uvođenje sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije te obveze osiguravanja funkcioniranja takvog

sustava. Očekuje se da će to omogućiti praćenje rezultata provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i izvještavanje Europske komisije o ostvarenju ciljeva.

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice razriješila pomoćnicu ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za pravne poslove Sandru Orešić temeljem prijedloga vršiteljice dužnosti ravnatelja te ustanove. Boris Lalovac je razriješen dosadašnje dužnosti člana Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga a imenovana je nova članica Nikolina Ptiček, kao predstavnica Ministarstva financija.

Daglas Koraca novi je zamjenik ministra turizma, odlučila je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice. Na toj funkciji Koraca nasljeđuje dosadašnjeg zamjenika Ratomira Ivičića, koji je postao direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).