Hrvatska pošta u srijedu je od zagrebačkih studenata dobila niz sjajnih ideja za novu promotivnu kampanju Paketomata, njihove usluge koja pojednostavljuje život brojnim korisnicima, a posebno mlađim i aktivnijim generacijama.

No, najbolje rješenje, čiji će se dijelovi ujedno iskoristiti u narednim marketinškim aktivnostima Hrvatske pošte, potpisuju Dominik Stašćik, Borna Antolić i Blaž Basar, studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji su uz podršku svojih mentora, Matee Hanžek i Mateja Nakića, osvojili prvu nagradu na natječaju Paketomat.

Dva mjeseca rada
Radi se o društveno odgovornom projektu koji Poslovni dnevnik provodi sklopu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, a u njemu su studenti u zadnja dva mjeseca trebali osmisliti kako promovirati ovaj inovativni proizvod Hrvatske pošte, povećati broj njegovih korisnika i naći optimalne lokacije Paketomata.

Svoja rješenja je danas u Cinestar kinu u Kaptol centru predstavilo ukupno osam timova koji su ušli u finale ovog natječaja, pod budnim okom žirija. U natječaju su sudjelovale tri visokoškolske institucije: Poslovno veleučilište Zagreb, Visoko učilište Algebra te Zagrebačke škola ekonomije i managementa.

Pobjedu su odnijeli Dominik Stašćik, Borna Antolić i Blaž Basar sa ZŠEM-a/J. GALOIĆ/PIXSELL

Tijekom trajanja projekta studenti pod vodstvom mentora, svojih fakultetskih profesora, i pod stručnim nadzorom Krešimira Macana, direktora jedne od vodećih marketinških agencija, zagrebačke Manjgure, izradili su idejna rješenja marketinške strategije promocije usluge Paketomat. Rad na zadatku trajao je dva mjeseca.

Filip Čepin i Dijana Kunović (Visoko učilište Algebra) radili su zajedno s Nicolom Murkovićem/J. Galoić/PIXSELL

Prezentacije od 7 minuta
Paketomat je relativno nova usluga na tržištu koja podrazumijeva da bude operativna 24/7, radi uvijek, nema čekanja u redu, jednostavan je za korištenje, a nalazi se na dobrim lokacijama.

No, unatoč navedenim benefitima ostaje izazov kako upoznati što više građana s ovom uslugom. Iz istraživanja studenata pokazalo se da je najviše potencijalnih korisnika Paketomata među mlađim generacijama koje nemaju vremena ni strpljenja čekati u redu ili poštara s dostavom, to su generacije koje preferiraju i manje kontakta s nepoznatima, kažu studenti.

Stručni žiri i mentori studenata pratili su izlaganja studenata u dvorani Cinestar kina u Kaptol centru/J. GALOIĆ/PIXSELL

Marijana Miličević, izvršna direktorica Ureda za korporativni marketing Hrvatske pošte, ujedno članica žirija, smatra da je bilo izuzetno lijepih, zabavnih i kreativnih prezentacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Studenti su se snašli izuzetno dobro i nemam dojam da je ovo većini bio prvi javni nastup. Oni su izgledali vrlo suvereno, bilo je ideja koje su u potpunosti pogođene, bilo je strateških pristupa koji su od početka do kraja odgovarali onome što nama prezentiraju iskusne agencije.

Ivan Capetić (Poslovno veleučilište Zagreb)/J. Galoić/PIXSELL

Sve ideje bismo voljeli još jednom analizirati, voljeli bismo ih pozvati da napravimo dodatan brainstorming, jer iza ovih prezentacija od 7 minuta kriju se sati rada i jako puno korisnog materijala se iz toga može izvući. Nakon toga ćemo odlučiti da li neka od ovih rješenja odmah iskoristiti ili će trebati još razrade.

Oto Kunšt, Martin Kutnar i Leon Trošt (Zagrebačka škola ekonomije i managementa)//J. Galoić/PIXSELL

Najbolje su odradili onaj dio u segmentu društvenih mreža i online segmentu koji je njima najbliži, otkrili su nam dio generacijskih preferencija, a možda najzanimljivija je bila da ne vole kontakte s nepoznatim ljudima”, kazala ja Marijana Miličević.

Krešimir Macan smatra da je takav ozbiljan rad svima dobra kvalifikacija za budući posao. “Zanimljivo je vidjeti kako se na ovim fakultetima trude da njihovi studenti na tržište rada dođu s ovakvim konkretnim znanjima i vještinama, i ovo im je bila možda najbolja vježba za razgovor za posao.

Ivana Puljić (Poslovno veleučilište Zagreb)/J. Galoić/PIXSELL

Kad je sadržaj u pitanju, bilo je hrabrih ideja i drukčijih pogleda, nitko nije prepisivao od drugih. To pokazuje njihovu kreativnost i ozbiljnost, ali i da se ovom izazovu oko Paketomata može pristupiti na mnogo načina”, kaže Macan.

Nagrađeno rješenje, za koje su autori zaslužili nagradu od 10.000 kuna, polazi od ideje da Paketomat podržava održivi razvoj i zeleno poslovanje, jer se njegovim korištenjem između ostalog smanjuje i ekološki otisak. Usto, osim kroz online kupnju, prednost Paketomata ovi studenti vide i u jačanju second hand tržišta.

Ivana Pita i Rebecca Zakanj (Poslovno veleučilište Zagreb)/J. Galoić/PIXSELL

Dominik, Borna i Blaž
Dominiku, Borni i Blažu najteže je od svega pao javni nastup, kao i priprema prezentacije uz vremensko ograničenje, što je bilo stresno.

Otkrivaju nam da su na projektu intenzivno radili posljednjih par tjedana, ali čitav im je proces bio zabavan i koristan. Fokus na zelenom poslovanju njima se učinio aktualnim i važnim.

“Drago nam je što smo uspjeli sve opširno pokriti i izvući ono najbitnije. Vidimo da cijeli svijet u fokus stavlja održivi razvoj, EU financira niz projekata zelenog poslovanja. Znali smo da s tim ne možemo pogriješiti, iako možda malo riskirati”, kažu autori nagrađenog rada. Članovi žirija ovo rješenje smatraju hrabrim i inovativnim.

Emanuel Miličević (Visoko učilište Algebra) rad je pripremio s kolegicom Ninom Horvat/J. Galoić/PIXSELL

Mentorica Matea Hanžek ističe kako nisu utjecali na ideje studenata, već bi im poslužili za pomoć ako bi zapeli. Mateju Nakiću izuzetno je drago što se ovaj zadatak poklopio s kurikulom njegova kolegija Ponašanje potrošača.

“Sve te ideje smo uspjeli pretočiti u konkretan projekt, tako da su studenti mogli vidjeti kako to sve funkcionira u praksi. Ponosni smo što su naši studenti u ovoj dobi uspjeli postići ovakvu integraciju znanja”, kazao je Nakić.

Ante Ivan Barišić, Ana Knežević i Zrinka Šimičić (Zagrebačka škola ekonomije i managementa)/J. Galoić/PIXSELL

Izbor za najbolji studentski rad u okviru projekta Paketomat/J. Galoić/PIXSELL