Slažem se da Sisak nije nerazvijeno područje i pozdravljam Vladin prijedlog zakona o regionalnom razvoju, jer krajnje je vrijeme da se ažurira popis nerazvijenih gradova i općina koji trebaju pomoć.

Reakcija je to, na prvi pogled neočekivana, Kristine Ikić Baniček, gradonačelnice Siska, jednog od 65 gradova s područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja koji nakon Nove  godine više neće biti korisnici pomoći iz središnje državne blagajne. Prema novom sustavu vrednovanja, koji se temelji na indeksu razvijenosti, pomoć države dobivat će samo ona područja koja su ispod 75 posto prosjeka razvijenosti zemlje. Sisak je, osobito zbog gašenja velika broja većih industrijskih sustava, u domaćoj javnosti percipiran kao jedno od pogođenih i ugroženih područja koja trebaju dodatnu pažnju zajednice, no na ljestvici je njegov indeks 99,73 posto hrvatskog prosjeka.

Gradonačelnica Ikić Baniček ističe kako je infrastrukturno i po nizu drugih kriterija Sisak razvijeno područje, a što se financijske potpore države tiče, kaže da je ona bila na godišnoj razini oko milijun kuna te da se prema Vladinu planu ne bi trebala ukloniti odjednom, već postupno, u iduće tri godine. Manjak s te osnove, uvjerena je gradonačelnica, uspjet će se kompenzirati u proračunu, među ostalim, većim okretanjem novcu iz EU fondova. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić najavljuje da u samom proračunu neće doći i do promjene stavke za pomoć slabije razvijenim područjima, te će i dogodine ona ostati na ukupno 1,1 milijardi kuna, ali će ona biti preraspodijeljena između idalje visokog broja korisnika. Od 550 gradova i općina kroz novi sustav, kaže Grčić, biti će poduprto njih ukupno 329, u što će biti uključeno i 100 novih općina i gradova iz slabije razvijenih dijelova zemlje koji dosad nisu dobivali niti kunu potpora, kao i 65 gradova koji polako ostaju bez potpora, ali će iduće tri godine još ostati u ovoj skupini.

Bez njih, dakle, država će podupirati 264 jedinice lokalne samouprave.U društvu onih koji su nakon 15-ak godina uspjeli prerasti potrebe pomoći države gradovi su poput Dubrovnika, Zadra ili Osijeka, koji su uvršteni u tu skupinu nakon devastacije tijekom agresije na Hrvatsku. Na listu novih slaborazvijenih koji po vladinom izviješću dosad nisu posezali za statusom nerazvijenih koji trebaju pomoć ulaze i mjesta poput Đakova, Slatine, Belišća, Kutjeva, Pitomače, Nove Gradiške, Garešnice ili Gornje Stubice.Kako će se odskora rapodjeljivati državna sredstva, konačnog plana još uvijek nema. Potpredsjednik Grčić uvjerava da će se postupnim prijelazom na novi model uspjeći anulirati šok za lokalne proračune onih koji su u kategoriji iznadprosječno razvijenih, pa će, najavljuje, u prvoj godini 65 njih koji su uspjeli odskočiti od prosjeka RH, imati kompenzaciju od najmanje 60 posto sredstava, dok će im se potpore u naredne dvije godine još smanjivati.

Osim same definicije razvijenosti područja, novina u zakonu o regionalnom razvoju jest i uvođenje novih kategorija urbanih područja. Biti će ustrojene četiri urbane aglomeracije, i to sa sjedištem u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te veća i manja urbana područja. Aglomeracije bi, kako je zakonodavac zamislio, imale obvezu donošenja strategija urbanog razvoja, a na temelju kojih bi se potom osmišljavalo i realiziralo razvojne projekate koji će se sufinancirati kroz europske fondove. Točnije, kako je na Vladi objasnio Grčić, u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, 5 posto ukupne alokacije izdvajat će se u razvoj upravo tih urbanih područja. U skupinu većih urbanih područja, inače, ulazili bi gradovi koji po posljednjem popisu imaju više od 35 tisuća stanovnika, dok bi manja urbana područja činili gradovi koji imaju manje od 35 tisuća stanovnika, a čija središnja naselja imaju više od 15 tisuća ili su sjedišta županija.