Sindikati podržavaju preporuke predsjednika Republike Ive Josipovića za olakšanje dužničke krize građana, no smatraju da bi Predsjednik trebao sazvati sjednicu Vlade na kojoj bi zatražio realizaciju predloženih mjera.

Sindikalni čelnici danas su jednodušno pozdravili subotnji skup u Uredu predsjednika na kojem je predstavljeno 20 prijedloga koji bi trebali pomoći građanima opterećenima dugovima, pogotovo najsiromašnijem sloju stanovništva.

U Hrvatskoj je trenutno između 20 i 25 posto stanovništva ispod granice siromaštva, s primanjima ispod 2.200 kuna mjesečno za pojedinca, odnosno manje od 4.400 kuna mjesečno za tročlanu obitelj. Istovremeno, gotovo 250.000 građana je u blokadi, ponajviše zbog troškova za režije.

Drago nam je da se pitanje siromaštva u Hrvatskoj pokrenulo na toj razini, ističu sindikalci, jer glas Predsjednika Republike ima javnu težinu. No, nisu zadovoljni što se Josipović ogradio kako se ne radi o sukobu s Vladom jer smatraju da Vlada snosi veliki dio odgovornosti za teško stanje u zemlji, budući da nije donijela kvalitetne gospodarske i socijalne mjere.

Žao nam je što Josipović nije podržao našu inicijativu da sazove sjednicu posvećenu Vladinim mjerama, pa ćemo mu to ponovno predložiti na sastanku koji je sa čelnicima sindikalnih središnjica zakazao za srijedu, 27. ožujka, rekao je Hini predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

On, kao i ostali sindikalci, posebno pozdravlja preporuku o uvođenju instituta osobnog bankrota, kako bi se barem dijelu dužnika olakšala situacija. Slične zakone ima niz zemalja EU-a i SAD, koje na taj način pomažu najsiromašnijima da im se ne uzme sva imovina.

Za predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa najvažniji su prijedlozi da se dužnik zaštiti od ovrhe nad stanom, ako mu je to jedini stambeni prostor, da se ovrha ne može provoditi nad cijelom vrijednošću stana, te da se dužnicima omogući da nastave živjeti u stanu i u slučaju ovrhe.

S druge strane, Sever ne podržava inicijativu da se ne pokreću parnice i ovrhe dok dug ne dosegne razinu od 5000 kuna. Ne vodi se računa o tome da dužnik može biti i osoba koja ne plaća račune, a ima visoka primanja, stoga granicu za pokretanje ovrhe treba vezati uz primanja i imovinu dužnika, kaže on.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Podršku sindikata očekivano su dobile preporuke da HNB kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope, posebice u slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.

Tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za ekonomska i socijalna pitanja Boris Feis naročito korisnim smatra prijedlog da se kroz Zakon o obveznim odnosima drukčije definira zatezna kamata, kako bi se onemogućilo da ona zapravo postane lihvarskom kamatom. Ako je tržišna kamata četiri posto, onda zatezna ne može biti po 13 ili 14 posto, ističe Feis.

Upozorio je da mjere koje će se eventualno provoditi moraju biti dobro koordinirane između Vlade, HNB-a i poslovnih banaka, a pritom bi trebalo građane masovno financijski educirati, kako bi se stalo na kraj sve češćim financijskim prijevarama.

Na sastanku Josipovića s predsjednicima pet sindikalnih središnjica, koji je zakazan u srijedu na Pantovčaku, na dnevnom redu bit će socijalni dijalog i odluka Vlade o smanjenju bruto plaća zaposlenima u javnim i državnim službama za tri posto.