Niz mjesečnih objava ekonomskih pokazatelja za drugo ovogodišnje tromjesečje upućuje na ubrzanje tempa gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i na kvartalnoj i na godišnjoj razini. Sintetički iskaz ekonomske dinamike kroz rast BDP-a državni statističari objavit će sutra, ali očekivanja su da će nakon 2,9 posto realno u prvom kvartalu godišnja stopa u drugome premašiti tri posto. Na to upućuje i CEIZ indeks Ekonomskog instituta Zagreb.

Prema tom indikatoru poslovnog ciklusa, njegove vrijednosti za travanj, svibanj i lipanj sugeriraju da bi godišnja stopa rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine mogla iznositi 3,3 posto, ističu analitičari EIZ-a.

HNB: Znatno ubrzavanje

U komentaru uz najnovije vrijednosti indeksa isitče se da je u mjesečnim usporedbama njegov rast tijekom lipnja rezultat većeg broja dolazaka turista, rasta prihoda Državnog proračuna od PDV-a te jačeg prometa u trgovini na malo, dok su u odnosu na lanjski lipanj sve komponente indeksa ostvarile povećanje vrijednosti.

U Hrvatskoj narodnoj banci su već nešto ranije konstatirali da visokofrekventni pokazatelji za drugi kvartal upućuju na znatno ubrzavanje tekuće ekonomske aktivnosti nakon stagnacije na početku godine. Realni BDP u drugom bi se kvartalu mogao povećati za 1,2 posto u odnosu prvi, a na godišnjoj razini rast bi, kažu, mogao ubrzati s 2,9 na 3 posto.

Analitičari HNB-a pritom su se referirali na rast indeksa obujma građevinskih radova (u travnju 2,2 posto veći od prosjeka za prethodno tromjesečje), kao i na ubrzanje rasta realnog prometa od trgovine na malo, na koji je u prvom tromjesečju prigušujuće djelovao bojkot maloprodajnih lanaca. Nastavak snažnog rasta realnih naknada zaposlenima i visoke razine indeksa pouzdanja potrošača idu u prilog i dalje snažnoj osobnoj potrošnji.

U HNB-u su naveli i kako se relativno slabi fizički pokazatelji u turizmu tijekom svibnja uvelike mogu povezati s kasnijim blagdanima ove godine, na što upućuju i lipanjska kretanja, kada je broj dolazaka stranih turista povećan za 11,4 posto, a broj noćenja za gotovo 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S tim u vezi dodaju kako je kumulativno, od početka godine do kraja lipnja, broj noćenja turista povećan za četiri, a u drugom tromjesečju za 5,7 posto.

Raste robni iznos

Vezano uz obujam industrijske proizvodnje, koji je u travnju i svibnju ukupno bio niži za jedan posto u usporedbi s prvim tromjesečjem ove godine, napominju da je taj pad u cijelosti bio rezultat smanjenja u uobičajeno kolebljivom segmentu proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji u odnosu na prvi kvartal bila za 1,3 posto veća.

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

U međuvremenu je slika drugog kvartala u pogledu mjesečnih pokazatelja više-manje kompletirana, a s lipnjem se, primjerice, ubrzao međugodišnji rast prometa u trgovini na malo (u odnosu na lanjski lipanj realno je bio veći 7,5 posto), kao i vrijednost robnog izvoza koja je, prema procjeni DZS-a, u prvih šest mjeseci dosegnula 6,3 posto nominalnog rasta (sa 5,7% u prvih pet mjeseci). Sve u svemu, Hrvatska će drugi kvartal, a i prvo polugodište, prema svemu sudeći zaključiti s realnim rastom BDP-a nešto većim od tri posto. Toliku stopu rasta u drugom tromjesečju zabilježile je samo pet zemalja EU, od čega tri članice eurozone.

Prema prvim rezultatima, u EU je gospodarski rast u odnosu na drugi lanjski kvartal realno iznosio 1,5 posto, a na razini eurozone 1,4 posto. Hrvatska je, dakle, i dalje na osjetno većoj stopi rasta, iako su spomenuta ostvarenja na razini Unije bolja od prvotnih očekivanja (1,2 posto). To je protumačeno kao potvrda da se poduzeća prilagođavaju trgovinskim neizvjesnostima, čime se potencijalno smanjuju i potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa Europske središnje banke u funkciji stimuliranja gospodarstava Unije.

I na razini cijele 2025. Hrvatska će rastom BDP-a očito biti pri vrhu ljestvice EU. Trenutačno se prognoze analitičara uglavnom vrte oko tri posto, s tim da raspon očekivanja prema konsenzusu prognoza koje periodično prikupljaju kuće poput FocusEconomicsa, seže od oko 2,5 do 3,5 posto. U Vladi pak i dalje ostaju pri svojoj projekciji o 3,3 posto rasta u ovoj godini. To znači da u drugoj polovici godine ne očekuju usporavanje.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić vjeruje da je Vladina projekcija realna. Ističući kako Hrvatska time nastavlja rast po stopama dva-tri puta većim od prosjeka EU, napominje kako to znači da smo sve bliže granici od 80 posto prosječne razvijenosti EU. S lani dosegnutih 77 posto, ovu godinu mogli bismo zaključiti na oko 79 posto prosječne razvijenosti Unije. Naglašava i da će drugi kvartal ove godine biti ujedno i 18. tromjesečje uzastopnih pozitivnih godišnjih stopa rasta BDP-a.

Osobna potražnja prednjači

Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, kaže kako zasad nema bitnijih promjena u pogledu glavnih pokretača gospodarskog rasta. To je i dalje domaća potražnja, a prije svega osobna potrošnja koja je i dalje pod utjecajem snažnog tržišta rada, odnosno realnog rasta plaća i povećanja zaposlenosti. Tu je i solidan rast investicija na krilima i dalje izdašnih priljeva europskog novca (posebice za nacionalni plan oporavka i otpornosti), iako realan rast investicija dijelom i zbog baznog učinka ipak usporava.

Gledano kroz prizmu bruto dodane vrijednosti, kaže, izgledan je blago pozitivan doprinos i građevinarstva i prerađivačkog sektora. Malo šire gledano, važno je imati na umu potencijalnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva i pojačati fokus na strukturne pokazatelje. Iako se i tu napreduje, za održiv rast nužno je poboljšavati troškovnu konkurentnost i produktivnost, kaže ta ekonomistica. Uza sve, dodaje, među prioritetima bi trebao biti i ravnomjerniji rast Hrvatske, jer danas on u znatnoj mjeri počiva na turizmu.