Posebnu medijsku pozornost izazvala je netočna izjava bivšeg predsjednika Visokog trgovačkog suda mr. Nenada Šepića u HTV-ovoj emisiji Kontraplan kako nikad nije sudio ni u jednom predmetu u svezi slučaja Retag. Predsjednik Udruge Hrvatskih sudaca Đuro Sessa koji je Šepića, podsjetimo, zaštitio od kaznenog progona kada je DSV odbacio DORH-ov zahtjev za skidanjem sudačkog imuniteta, komentira u tom kotekstu kako suci ne smiju lagati te dodaje da Šepić treba objasniti je li sudio ili nije sudio u slučaju Retag.
“Sudac ne bi smio iznositi ništa neistinito o svom radu. Nema nikavog razloga da iskrivljuje nekakvu činejicu o svom radu jer je njegov rad kontroliran od strane višeg suda”, objašnjava Sessa.

Dvije odluke
Potpuno je stoga nejasno zašto je mr. Šepić čak i na ponovljeno pitanje voditelja i urednika Dubravka Merlića ostao kod tvrdnje da u slučaju Retagove ovrhe protiv Zagrebačke banke nije nikad sudio. To se nikako ne poklapa s arhivom Visokog trgovačkog suda. Tamo stoje dva rješenja iz kojih se vidi da je u sastavu vijeća u Retagovoj ovrsi protiv Zagrebačke banke u dva navrata bio osobno angažiran tadašnji predsjednik Viskog trgovačkog suda mr. Šepić. Ime suca Šepića nalazi se u dvjema odlukama, na kojima se uz hrvatski grb i pečat Visokog trgovačkog suda sudilo u predmetima koji nose broj I PŽ-2251/00-2 te I PŽ-2251/00-3. U njima stoji da je mr. Šepić kao član sudačkog vijeća, a upućeni tvrde i kao sudac izvjestitelj, odlučivao o najvećoj ovrsi u povijesti hrvatskog pravosuđa. Zašto najvećoj?
Prema toj odluci VTS-a u čijem je sukreiranju mr. Šepić bez sumnje sudjelovao, ovrha u korist Retaga trebala je iznositi 265 milijuna kuna, a ne 168 milijuna kuna koliko je konačno iznosila. Pritom ni to nije konačna svota Šepićevog rješenja kojim je tada odlučeno u korist Retaga. Kako Poslovnom tjedniku tvrdi pouzdani izvor, zbog obračuna kamata na 265 milijuna kuna banka bi bila dužna isplatiti Retagu nevjerojatan iznos koji je veći od 400 milijuna kuna ili oko 55 milijuna eura. Ustavni sud je upravo tu Šepićevu odluku ukinuo navodeći kao razlog samovoljnost sudačkog odlučivanja.

Etičko vijeće
S obzirom da se to uopće nije dogodio davno, zbunjuje što se Šepić ne može sjetiti odlučujućeg utjecaja koji je imao u svezi takvog ishoda procesa u korist Retaga, tvrtke pokojnog Andrije Kovačevića koja se na kraju uspjela ovršiti koncem 2003. u iznosu od 168 milijuna kuna. Predsjedavajući vijeća sudac Zdravko Junačko te mr. Nenad Šepić i Radojica Sremac kao članovi vijeća odlučivali su 11. siječnja 2000. Time su opunomoćili ovrhu po kojoj je Zaba trebala platiti dug Retagu 263 milijuna kuna. Prema riječima predsjednika UHS-a, Đure Sesse važno je znati je li Šepić bio sudac izvjestitelj ili samo član vijeća. UHS je osnovao etičko vijeće čiji je zadatak u konkretnim situacijama zauzeti stav je li ponašanje suca u skladu s kodeksom sudačke etike ili je protivno. Njihove će odluke, tvrdi Sessa predstavljati obrazac za sljedeće slične slučajeva a njihova će mišljenja postati sastavni dio kodeksa.

Najveća ovrha u formi zaključka

Zavod za platni promet dobio je 1996. ovršno rješenje protiv Zabe. Kao nadležna ustanova za obračun kamata, ZAP je izračunao da dug iznosi 5,4 milijuna kuna. Slijedili su, čini se, čudni sudski postupci koji su vođeni pod formom “nastavak izvršenja” koju zakon ne poznaje. U njima je trgovačko sudstvo odredilo tri različite tranše iznosa za ovrhu protiv Zabe: 56, 263 i 168 milijuna kuna. Pri posljednjem ponavljanju postupka trgovačko sudstvo nije ovrhu odredilo presudom ili rješenjem protiv kojih su moguće žalbe i slično. O najvećoj ovrsi u hrvatskom pravosuđu odlučeno je u formi zaključka kojim se, po zakonu, ne rješava o pravima i obvezama stranaka jer nema mogućnosti žalbe.

Šepić kazneno prijavio Bajića

ZAGREB – Sudac i bivši predsjednik Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić podnio je kaznenu prijavu protiv glavnog državnog odvjetnika Mladen Bajića, županijske državne odvjetnice u Zagrebu Višnje Lončar i drugih državnih odvjetnika koji su radili na kaznenoj prijavi podnesenoj 2001. protiv njega i još troje trgovačkih sudaca zbog navodnih zloporaba u stečaju tvrtke Derma. Presliku kaznene prijave medijima je uime Šepića uputio njegov odvjetnik Vladimir Gredelj, a prijava je adresirana na Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i nadležno državno odvjetništvo.
U Državnom odvjetništvu (DORH) kažu da prijava još nije zaprimljena, no smatraju kako je riječ o pritisku na pravosudne dužnosnike, odnosno DORH da se u svezi mogućih kaznenih djela u slučaju Derma ne pokrenu kazneni postupci.
U kaznenoj prijavi Bajića se sumnjiči da je naredio, odnosno potaknuo Višnju Lončar i ostale odgovorne u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu na zloporabu položaja i ovlasti te primanje mita. Naime, protiv Šepića i troje sudaca zagrebačkog Trgovačkog suda 2001. podnesena je prijava zbog sumnje da su zlorabili ovlasti u stečaju Derme tako što su iz stečajne mase uzeli oko tri milijuna kuna. Gredelj u kaznenoj prijavi tvrdi da Višnja Lončar i njoj podređeni po prijavi protiv Šepića nisu postupali žurno već su to učinili pet godina kasnije čime su, smatra Gredelj, naštetili časti i ugledu Šepića, te smanjili mogućnosti da bude izabran.
(H)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo