Glavni politički blokovi krenuli su polako s uobičajenim pripetavanjima predizbornim obećanjima. Porezi su tradicionalno jedan od aduta na koje se igra u bitkama za birače.

Iako HDZ svoj program još nije cjelovito predstavio javnosti, već iz dosadašnjih izjava jasno se naslućuje da u tom području HDZ sprema znatno više novosti nego SDP i njegovi koalicijski partneri. HDZ-ov Andrej Plenković je, doduše, s tim u vezi zasad ostao na nabrajanju poreznih stopa koje planiraju smanjiti, dok su Ivana Maletić, kao i nešto ranije "tehnički" ministar financija Zdravko Marić, nagovijestili i neke dublje zahvate u porezni sustav, mimo samih stopa. 

Rasterećenje plaća
Ipak, Zoran Milanović ponajprije je reagirao na Plenkovićev istup u kojemu je otkrio kako HDZ već tijekom iduće godine namjerava smanjiti stopu PDV-a za jedan postotni bod, sa 25 na 24 posto (s tim da bi to u primjeni, prema I. Maletić, bilo od 2018.), a do kraja mandata za još jedan bod, tj. na 23 posto. Na još neke proizvode i usluge, poput repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, dječju hranu ili pomagala, u planu su snižene stope PDV-a. Usto, novi šef HDZ-a najavio je da se razmatraju i opcije poreznog rasterećenja plaća. U pogledu smanjenja stope poreza na dobit bio je precizniji.

Plan je da se stopa poreza na dobit sreže sa 20 na 18 posto, a za mikro i male poduzetnike, poljoprivrednike i obrtnike bit će, kaže, i znatno niža, 12 posto. Iako ni u netom predstavljenu programu Narodne koalicije ne manjka optimizma i obećanja, Milanović je izazvao HDZ i Plenkovića "na razgovore o porezu, gospodarstvu, da se ne razmećemo s obećanjima koja nisu moguća". Obećanja o smanjenju poreza neizravo je ocijenio nerealnim. "Građanima mora biti jasno tko zna, tko ima iskustvo, koliko je država kompleksna i kako loša mjera može napraviti lančani loš efekt (i obrnuto)", kaže Milanović. 

Prioritet zapošljavanje 
U ime Narodne koalicije Milanović poručuje kako nema novih poreza i u prvi plan stavlja stimuliranje zapošljavanja, ali biračima se u području poreza nude i neka rasterećenja. U prvom redu to je novo povećanje neoporezivog dijela plaće na 3000 kuna te  daljnje podizanje praga za primjenu najviše stope oporezivanja dohodaka sa sadašnjih 13.200 kuna (na koliko, još se ne zna). Ipak, Milanović dodaje kako i u SDP-ovoj koaliciji "razmišljaju o smanjenju PDV-a, ali prije svega im je cilj da zapošljavaju nove ljude". Zato predviđaju i poticajan porezni tretman za ulaganja veća od 100 milijuna kuna čijom se realizacijom otvara najmanje 10 radnih mjesta visoke stručne spreme.

Sve u svemu, dosadašnji istupi političkih frontmena usmjereni su uglavnom na najvidljivije zahvate u poreznom sustavu – na stope. Dok se SDP-ova koalicija u programu mahom i zadržala na relativno blagim korekcijama postojećeg sustava, HDZ-ov bi trebao donijeti cjelovit paket odnosno znatno dublje zahvate koji bi trebali rezultirati značajnom pojednostavljenju sustava, smanjenju neuravnoteženosti, širenju porezne osnovice, reduciranju izuzeća, kao i bitnim promjenama u sferi sustava naplate. To je, uostalom, bio dio programa Domoljubne koalicije već za prošlih izbora, a u Ministarstvu finanacija su nakon višemjesečnih analiza sredinom godine i zgotovili prijedlog reforme, ali je u međuvremenu Vlada raspuštena. 

Sintetičko oporezivanje 
Prema Željku Lovrinčeviću s Ekonomskog instituta, u našem su poreznom sustavu trenutno veći problemi vezani uz porez na dohodak i porez na dobit negoli PDV. Kod poreza na dohodak, kaže, treba ići prema takozvanom sintetičkom oporezivanju. Drugim riječima, sve dohotke treba obuhvatiti u poreznu osnovcu. Imamo previše paušalnog oporezivanja, neovisno o dohodovnim razredima. Za pravednije tzv. sintetičko oporezivanje Hrvatska danas ima potrebne baze podataka i registre, smatra Lovrinčević. To podrazumijeva paralelne kompenzacijske mjere za lokalnu državu, bilo kroz preraspodjele ili porez na imovinu. Kod PDV-a pak, smatra, treba ići prema pojednostavljanjima, ali istodobno i smanjenju regresivnih učinaka na najsiromašnije slojeve.