U manje od desetljeća Formula Student Alpe Adria prerastao je okvire klasičnog studentskog natjecanja i izgradio se u jednu od najrelevantnijih platformi za razvoj inženjerskih talenata u Europi. Ono što je nekad bio prvenstveno sportsko-tehnološki događaj danas funkcionira kao stvarni most između obrazovanja i industrije, ali i kao svojevrsni inkubator budućih stručnjaka u području mobilnosti.

O toj transformaciji govori Sara Kralj, članica organizacijskog tima natjecanja, koja je kroz svoj angažman iz prve ruke pratila njegov razvoj iz regionalnog projekta u međunarodno prepoznatu platformu. Sudjeluje u koordinaciji kompleksne organizacije događaja i komunikaciji između timova, partnera i industrije, što joj daje jasan uvid u stvarnu vrijednost i utjecaj ovog projekta.

Ovogodišnje izdanje, koje će se od 18. do 23. kolovoza održati na poligonu Bugatti Rimac u Mičevcu, okupit će rekordnih 80 timova i isto toliko bolida iz Europe i svijeta, čime dodatno potvrđuje rast i međunarodnu relevantnost projekta. No, stvarna vrijednost ovog događaja ne mjeri se samo brojem sudionika ili performansama na stazi, već modelom rada koji simulira realne industrijske procese – od razvoja proizvoda do donošenja odluka pod pritiskom.

Upravo zato Formula Student danas sve više postaje mjesto gdje se ne natječu samo bolidi, već i znanje, sposobnosti i potencijal budućih inženjera, često pred očima njihovih budućih poslodavaca.

Formula Student Alpe Adria u Hrvatskoj raste već godinama, ali koliko je to danas zapravo studentski projekt, a koliko ozbiljna platforma za industriju?

Formula Student Alpe Adria danas je puno više od studentskog projekta. To je hibrid između edukacije i industrijskog ekosustava, ali i vrlo konkretna platforma za zapošljavanje. Tijekom tih sedam dana kroz event prođe više od 2500 mladih inženjera, što za kompanije predstavlja direktan, već filtriran talent pool. Razlika je u tome što ovdje ne gledate CV nego osobu u realnom radu pod pritiskom, u timu i u problemu koji treba riješiti. Upravo tu dolazi do “live headhuntinga” gdje poslodavci iz prve ruke mogu prepoznati i uzeti talente koji se istaknu. Upravo ta autentičnost čini ga vrjednijim od klasičnih karijernih sajmova. To je mjesto gdje se potencijal vidi u realnim uvjetima, ne na papiru. Granica između “studentskog” i “profesionalnog” gotovo da više ne postoji, jer organizacija traje cijelu godinu i na razini je ozbiljnih industrijskih projekata.

Gdje ste danas organizacijski u odnosu na početke, što je najviše evoluiralo, a što vas i dalje koči da napravite iskorak na
višu razinu?

Danas smo organizacijski na potpuno drugoj razini jer smo postali stvarna spona između obrazovanja i industrije. Evoluirali su procesi, kvaliteta izvedbe i razina profesionalnosti, ali i kompetencije svih nas koji radimo na projektu, a to su vrlo specifične, niche vještine na spoju STEM-a, automotiva i modernih tehnologija. Ono što nas i dalje koči je awareness u Hrvatskoj prema ovakvim inovativnim modelima, jer i dalje ne možemo reći da je industrija u potpunosti shvatila što ovaj projekt zapravo nosi. Realno, ‘one of a kind’ smo na ovim prostorima i uz jaču suradnju mogli bismo napraviti puno veći iskorak. Dodatni izazov je infrastruktura jer ovakav tip natjecanja zahtjeva poligon koji kapacitetom može podržati sve aktivnosti koji projekt održava, a kojih nedostaje na ovim prostorima. I na kraju, tržište rada još uvijek ne koristi u punoj mjeri potencijal koji ovakve platforme nude.

Kaže se da firmama nedostaje ljudi, je li to stvaran problem ili posljedica lošeg pristupa zapošljavanju?

Nedostaje stručnjaka u automotiv i IT industriji, ali velik dio problema je zapravo loš pristup zapošljavanju i razvoju ljudi zato što kompanije i dalje traže “gotove” kandidate umjesto da prepoznaju potencijal. Procesi su spori, zastarjeli i često potpuno neusklađeni s generacijom koja dolazi. Talent postoji, ali ga se ne traži na pravim mjestima i na pravi način. Svi koriste iste kanale, a ignoriraju platforme gdje se talent stvarno vidi. Upravo zato Formula Student daje priliku da iz prve ruke vidiš i zaposliš ljude koji su već dokazali što znaju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Zašto oglasi za posao često djeluju nerealno i zašto im mladi sve manje vjeruju?

Oglasi su često generički i fokusirani na idealnog kandidata koji realno ne postoji. Kompanije preuveličavaju benefite i ne komuniciraju stvarne uvjete rada. Mladi brzo prepoznaju nesklad između poruke i stvarnosti zato što je danas svaka informacija lako dostupna i ljudi naprave svojevrsno istraživanje o kompaniji i odjelu koji ih zanima i onda dolazi do nesklada komuniciranog i saznatog. Zbog toga dolazi do gubitka povjerenja. Transparentnost postaje ključna, ali još uvijek nije standard. Treba sustavno i kontinuirano raditi na employer brandingu same kompanije kako do takvih situacija ne bi dolazilo.

Ako oglasi i intervjui nisu pouzdani, gdje se onda vidi tko stvarno vrijedi?

Prava vrijednost vidi se u realnim projektima i konkretnim rezultatima. Zato smo razvili platformu Sherlook.hr gdje upravo na tome gradimo pristup zapošljavanju. U našoj bazi svaki kandidat je verificiran i ima realno iskustvo rada na stvarnim projektima. Bitno je vidjeti kako osoba razmišlja, rješava probleme i surađuje. To se ne može procijeniti kroz klasičan intervju. Praktično iskustvo postaje ključni kriterij.

Koliko projekti poput Formula Student Alpe Adria daju realniju sliku kandidata nego CV i razgovor za posao?

Neusporedivo realniju. CV pokazuje što je netko radio, ali ne i kako. Na samom eventu vidite sve, kako netko reagira kad stvari krenu krivo, koje su mu komunikacijske vještine, kako komunicira s timom, koliko je izdržljiv i koliko može izdržati pritisak. To su situacije koje testiraju i psihičke i fizičke granice. I najvažnije od svega, to nije simulacija nego stvarnost. Poslodavci to gledaju iz prve ruke i u tom trenutku mogu procijeniti tko im je fit. To je razina uvida koju nijedan intervju ne može dati.

Što takvo okruženje otkriva o ljudima što klasični selekcijski procesi ne mogu?

Otkriva kako ljudi funkcioniraju u neizvjesnosti i pod pritiskom. Vidi se inicijativa, proaktivnost i sposobnost rješavanja problema. Također, jasno se vidi kako netko komunicira i surađuje u timu. To su ključne kompetencije koje CV ne može prikazati. Upravo te razlike čine ovakve projekte neprocjenjivima.

Može li se reći da Formula Student funkcionira kao ‘prirodna selekcija’za inženjere?

Iz iskustva s partnerima kao što su Bugatti Rimac, dobili smo dosta povratnih informacija da ima puno inženjera koji su danas na vrlo visokim pozicijama u kompaniji i sudjeluju u razvitku automobila, a potekli su iz Formula student timova, što potvrđuje tezu da Formula student i služi kao prirodna selekcija za uspješnije inženjere. Sudionici koji prođu kroz ovaj proces razvijaju konkretne i primjenjive vještine koje tržište traži. Izgradnja bolida od nule zahtijeva visoku razinu znanja, snalažljivosti i odgovornosti. Sustav sam po sebi filtrira one koji su spremni uložiti trud i preuzeti inicijativu. To nije formalna selekcija, ali rezultati jasno pokazuju razliku. Upravo zato potičemo industriju da prepozna vrijednost tih mladih ljudi.

Koja je najveća razlika između studenta koji prođe kroz takav projekt i onoga koji nije?

Najveća razlika je u praktičnom iskustvu i načinu razmišljanja. Studenti iz projekata razumiju procese, rokove i timski rad. Oni imaju razvijen problem-solving mindset. Također, često su samostalniji i sigurniji u donošenju odluka. To ih čini spremnijima za tržište rada.

Koliko su kompanije svjesne vrijednosti ovakvih platformi kao izvora talenata i koriste li ih dovoljno?

Svijest raste, ali još uvijek nije na razini koju bi očekivali. Neke kompanije aktivno sudjeluju i prepoznaju potencijal i svrhu cijelog projekta. Međutim, velik dio tržišta i dalje se oslanja na tradicionalne metode. Time propuštaju priliku za kvalitetnije zapošljavanje. Potencijal ovih platformi još nije u potpunosti iskorišten.

Koliko sudjelovanje u ovakvim projektima ubrzava izlazak mladih na međunarodno tržište?

Značajno ubrzava jer studenti rade po globalnim standardima. Stečene vještine primjenjive su bilo gdje u svijetu. Također razvijaju mrežu kontakata izvan Hrvatske, što im otvara vrata međunarodnih karijera. Takvi projekti praktički brišu granice. Paralelno se događa i svojevrsna rotacija talenata jer strani studenti i inženjeri dolaze u Hrvatsku sa specifičnim znanjem, dok naši odlaze van i grade karijere u međunarodnom okruženju. To je dvosmjeran proces koji dodatno podiže razinu znanja i iskustva na obje strane.

Gubimo li tako najbolje ljude ili je to nužan dio igre?

Djelomično ih gubimo, ali to je i prirodan proces globalnog tržišta. Mobilnost talenata danas je standard. Pitanje je možemo li stvoriti uvjete da se vrate ili ostanu. Fokus bi trebao biti na stvaranju atraktivnog okruženja kako bi zadržavanje došlo kao posljedica, a ne kao strategija. No, tu se vraćamo na činjenicu da želimo naše mlade zadržati na ovim prostorima, dok su kompanije izvan Hrvatske sklonije ulaganju i prepoznavanju ovakvih projekata nego one unutar Lijepe naše. U državama poput Engleske, Njemačke i Austrije kompanije jasno prepoznaju i cijene talente koji dolaze iz Formula Student timova, jer im to predstavlja automatsku validaciju kompetencija i vještina koje ti mladi ljudi nose.

Koja je najveća zabluda mladih o karijeri?

Da postoji “savršeni posao” koji će odmah zadovoljiti sve njihove potrebe. Karijera je proces, a ne instant rješenje. Važno je iskustvo i kontinuirani razvoj. Također, očekivanja su često nerealna na početku. Mladima često nedostaje strpljenja. Zato se ne kaže bez razloga da se karijera gradi, što znači da zahtijeva i vrijeme i ulaganje. Balans dolazi s vremenom.

Tko se mora promijeniti prvi ako želimo zdravije tržište rada?

Promjena mora biti obostrana, ali kompanije imaju veću odgovornost. One definiraju uvjete, procese zapošljavanja i razvoj zaposlenika. Transparentna komunikacija i ulaganje u razvoj ljudi su ključni. Mladi će se prilagoditi ako vide smisao i ako ono što je obećano na kraju zaista bude ispunjeno. Liderstvo dolazi od poslodavaca.

Kad maknemo sav PR, što danas stvarno odlučuje tko će dobiti posao?

Konkretni rezultati i dokazive vještine. Sve više se gleda što je netko stvarno napravio. Projekti, inicijative i realni output imaju veću težinu od formalnih kriterija. Brzina učenja i prilagodljivost su presudni. To su stvari koje se ne mogu “odglumiti” u niti jednoj situaciji niti prepreci koja je stavljena ispred zaposlenika koji posjeduje te kompetencije budućnosti.

I jedno direktno: bi li vi danas više vjerovali CV-u ili onome što je netko stvarno napravio?

Uvijek onome što je netko stvarno napravio. CV je samo ulazna točka, ali ne i dokaz vrijednosti. Realni projekti pokazuju znanje, pristup i karakter. Zato i gradimo Sherlook.hr oko stvarnih iskustava i rezultata, dok Formula Student kao projekt omogućuje talentima da to iskustvo zaista i steknu. Budućnost zapošljavanja ide upravo u tom smjeru.