U šestom tjednu američko-izraelskog rata protiv Irana dogovoreno je dvotjedno primirje i to samo dva sata prije isteka roka koji je postavio američki predsjednik Trump, prijeteći da će u suprotnom potpuno uništiti iransku civilizaciju. Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca za tankere koji prevoze energente već su izazvali rast cijena nafte i plina te posljedično inflaciju. O postojećim i mogućim ekonomskim posljedicama tog rata na Hrvatsku, Europu i svijet u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govori zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek. 

Građani već manje troše, a više štede

– Rekla bih da je šteta već u dosta velikoj mjeri učinjena. To smo vidjeli već na podacima o inflaciji u ožujku koja je bila 4,8 posto, a s obzirom da će ove neizvjesnosti sasvim sigurno potrajati to će utjecati i na gospodarska očekivanja. Vidimo već ovih dana da se raspoloženje potrošača i osobito poduzetnika kvari, svi su oprezniji. To utječe na investicijske odluke, na proizvodnju, na potrošnju, tako da ovi uvjeti sigurno nisu dobri za gospodarstvo – ocjenjuje zamjenica guvernera HNB-a. Kao primjer opreza navela je uskrsnu potrošnju, koja je u realnom ishodu, ostala na razini prošlogodišnje, što pokazuje da su građani, usprkos realnom rastu prihoda, odlučili ne potrošiti više. Dapače, odlučili su više štedjeti. 

Prognoze smo bacili u smeće te napravili tri scenarija 

– Situacija prije izbijanja rata na Bliskom istoku je i za nas ekonomiste i centralne bankare bila dosta izazovna jer su naše makroekonomske projekcije za ovu godinu već bile dovršene. I onda smo sve što smo radili bacili, jer je bilo jasno da će se tako velik skok cijena energenata odmah preliti u cijene, što se i dogodilo. S obzirom da su iz dana u dan te procjene varirale onda je odluka Europske središnje banke bila da radimo prognoze u nekoliko scenarija – da idemo s jednim osnovnim scenarijem, s nečim što smatramo najvjerojatnijim, ali da za svaki slučaj, ako se pokaže da će sukob biti dugotrajniji, predvidimo i kretanje BDP-a i inflacije u takvim uvjetima – pojašnjava Sandra Švaljek. dodajući da to olakšava da se pripreme na različite scenarije i pripreme odgovarajuće reakcije. 

Osnovni i nepovoljni scenarij 

– Mi sad živimo između baznog i nepovoljnog scenarija. Sutra može biti drugačije. U tom baznom scenariju za Hrvatsku smo ocijenili da bi gospodarski rast zbog ovog početnog efekta rata mogao biti niži nego što smo očekivali ranije, ali ipak da bi u ovoj i idućoj godini mogla stopa rasta biti oko 2,5 posto. To su i dalje relativno solidne stope rasta. Što se tiče inflacije, naša očekivanja smo već prilagodili ovom početnom porastu cijena te, iako smo očekivali da bi ove godine inflacija mogla biti oko 3,5 posto, već u osnovnom scenariju sad očekujemo stopu inflacije oko 4,5 posto. To je prije svega utjecaj tog početnog šoka, ali taj scenarij još uvijek pretpostavlja da će se intenzitet sukoba bitno smanjiti – pojašnjava Švaljek. No ako trenutno primirje propadne i ako se rat nastavi moglo bi doći i do nepovoljnog scenarija. – Za Hrvatsku tada prognoziramo stopu rasta za ovu i iduću godinu i dalje oko 2 posto, što znači da utjecaj na gospodarsku aktivnost ne bi trebao biti presnažan, ali godišnja stopa inflacije bi bila viša – oko 5,5 posto – prognoza je HNB-a. Ako bi ovo primirje potrajalo i ako se cijene nafte i plina normaliziraju u travnju i svibnju, Švaljek očekuje da se onda porast cijena ne bi prelio na ostale proizvode.  

Najcrnji scenarij – inflacija bi rasla do 7 posto

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

No osim osnovnog i nepovoljnog scenarija, HNB je izradio i najcrnji zamislivi scenarij posljedica rata na Bliskom istoku na Hrvatsku i EU. – Uopće ne želim zamišljati najcrnji scenarij, međutim u jednom relativno crnom scenariju, ako se opet vratimo na situaciju od jučer ili par dana prije toga, i dalje bi bili veliki pristici na rast cijena energenata i potencijalno bi cijena nafte i plina dugotrajno ostala povišena. Ta dugotrajno visoka cijena energenata bi svakako utjecala na inflaciju i ugradila bi se u sve ostale cijene i potencijalno pokrenula inflacijska očekivanja. Ne želim crtati taj scenarij, nema razloga da ga očekujemo, ali u tom crnom, najcrnjem zamislivom scenariju u eurozoni bi inflacija prešla 4 posto, u Hrvatskoj bi došla blizu 7 posto, a stope gospodarskog rasta bi bile bitno manje. Zanimljivo, mi u Hrvatskoj ni u takvom izrazito nepovoljnom scenariju ne vidimo recesiju, ne vidimo negativne stope rasta, i dalje vidimo stope rasta blizu 2 posto, otprilike 1,7 i 1,8 posto u ovoj i idućoj godini. Što se tiče Europske unije, u tom najcrnjem trenutno zamislivom scenariju bi se stope rasta spustile negdje do 0,5 posto. I dalje u tom scenariju ne vidimo recesiju – poručuje zamjenica guvernera HNB-a. 

Što misli o vladinim mjerama, zašto je inflacija u Hrvatskoj najviša u eurozoni, kakvu turističku sezonu očekuje, što misli o zaradi banaka, zašto rastu cijene nekretnina, želi li naslijediti Vujčića i postati guvernerica HNB-a – neka su od pitanja na koja Sandra Švaljek odgovara u ovom intervju. Cijeli podcast “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” gledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika i slušajte na platformi MixCloud.