Kako se produbljuju razgovori ministra financija Ivana Šukera sa svojim kolegama postaje sve jasnije da uštede od stotinjak milijuna kuna po resorima neće biti dostatne za postizanje osnovnog cilja rebalansa, uravnoteženja prihoda s rashodima. Vlada bi se stoga, nakon rezanja različitih materijalnih i ostalih troškova po resorima, mogla odlučiti i za drastičnije zahvate, a najozbiljnije promjene, smatraju upućeni sugovornici Poslovnog dnevnika, moguće je postići u sektoru zdravstva. “Činjenica je da se ideja reforme rasplinula u nizu izuzeća od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja te doprinosa za umirovljenike, zbog čega je na proračun pao ogroman teret plaćanja, uključujući i plaćanje dopunskog osiguranja za niz kategorija građana, od umirovljenika do studenata. Zato se sada mora razmisliti o ponovnom širenju kruga onih koji sudjeluju u podmirivanju troškova zdravstvene zaštite jer će se u protivnom to pitanje nastaviti svake godine pojavljivati kao problematična točka”, tumači naš sugovornik.

Političke štete
Takva ideja se u ovoj etapi dogovora o rebalansu, još uvijek ne razmatra, ali kako kažu naši sugovornici iz Vlade, još nije ništa niti isključeno. Sve će, kako kažu, ovisiti o tome kako će proći prva etapa razgovora u Ministarstvu financija i hoće li se u pregovorima, koji će se protegnuti i na vikend jer su ministri dobili rok do kraja radnog dana u petak za slanje konačnih koncepata ušteda, uspjeti postići dostatno smanjenje rashoda. No to je sve manje izvjesno.“Ništa nije sveto, ni jedno područje nije zaštićeno od promjena ako ne uspijemo izbalansirati rashode sa prihodima”, kaže znakovito naš sugovornik sugerirajući tako da u drugoj rundi razgovora o rebalansu, koja kreće idućeg tijedna, ni određena prava koja su se donedavno činila neupitnim ne mogu biti pošteđena od rasprava. To konkretno znači da se idućeg tjedna može očekivati i politička odluka s kakvim rezovima će se krenuti i to bez obzira na to jesu li zakonska kategorija. Pritom će se ocjenjivati koja bi opcija mogla donijeti manje političke štete. U okviru te odluke definirat će se i “službena ponuda” sindikatima za razgovor u plaćama u kojoj bi se, kako se može čuti, moglo dati do znanja da u pitanju nije samo visina plaća nego i radna mjesta. Pitanje je hoće li se Vlada odlučiti dirnuti i u određena umirovljenička prava.

Ponuda obveznica
Odluka će, smatraju pojedini analitičari, razriješiti dilemu je li Vlada spremna prirediti proračun kojeg će kao održivog prepoznati i strani investitori kojima vrlo skoro planira ponuditi kupnju obveznica, ili će se zadržati na rješenjima koja će izazvati probleme već za dva mjeseca. To će ovisiti i o tome kako će proteći razgovori premijera Sanadera u inozemstvu, posebice onaj s čelnikom UniCredit grupe Alessandrom Profumom. Testirat će se i raspoloženje još nekih bankara obzirom da državu očekuje i izbor banke aranžera obveznica koje bi država u travnju ili svibnju trebala plasirati na europskom tržištu.

Štednja

Gradovi i općine
Premijer bi uskoro u priču o uštedama mogao uključiti gradove i općine koji se zasad, kada je štednja u pitanju drže po strani. Iako još nije donesena konačna odluka u Vladi razmišljaju da bi bilo korisno pozvati na razgovore udrugu gradova kao i predstavnike županija, s obzirom da konačni obračun deficita ovisi i o njihovim proračunima. “Nije prirodno ni da načelnici općina u ovom trenutku zadržavaju visoke plaće”, kažu u Vladi.