Povećanje likvidnosti te paket ušteda u javnim poduzećima bit će bitan dio Vladinih antirecesijskih mjera koje će u četvrtak objaviti premijer Ivo Sanader. Programima štednje koje bi do srijede navečer uprave javnih poduzeća trebale dostaviti u Vladu trebali bi biti srezani svi neproizvodni i troškovi koji nisu u funkciji osnovne djelatnosti poput troškova voznog parka, intelektualnih usluga, promocije i marketinga, reprezentacije ili troškova telefoniranja.

Smanjen ili potpuno srezan trebao bi biti obim investicija koje nisu u osnovnoj djelatnosti, a ostale će se redefinirati kako bi se umanjili konačni troškovi. Program štednje bio je Vladi prilika i da još jednom otvori priču o smanjenju menadžerskih plaća kako bi se referirale na plaće dužnosnika, odnosno predsjednika Vlade. Država će u pregovorima s bankama trima najvećim uzročnicima nelikvidnosti u sustavu – Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama osigurati kredite kojima bi pokrili najveći dio dospjelih dugovanja. HEP će već na Vladinoj sjednici u četvrtak dobiti suglasnost za zaduženje od 50 milijuna eura, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanaka na kojem je premijer sa svojim suradnicima okupio predsjednike Uprave i Nadzornih odbora 19 najvećih tvrtki u vlasništvu države. Ministar Šuker, pak, nije htio otkriti o kolikim iznosima kredita se pregovara u slučaju HAC-a i HC-a, ali je naznačio da će se tim ubrizgavanjem likvidnosti riješiti 80% dospjelih dugoročnih obveza triju poduzeća. Time bi se obveze svih javnih poduzeća ukupno svele na manje od 250 milijuna kuna. Na tržištu se sve glasnije govori da se u slučaju tvrtki za gradnju cesta radi o potrebama za financiranjem od oko dvije milijarde kuna pa bi se za njih pokušao osigurati inozemni kredit u vrijednosti od navodno 300 milijuna eura.

Očekivanja ušteda najveća od HEP-a, Hrvatskih željeznica i Hrvatske pošte koji pod svaku cijenu moraju tražiti rezerve u unutrašnjem poslovanju. HEP je već početkom godine pokrenuo mjere štednje, a Vlada, kako je kazao Polančec, od te kompanije očekuje oko 450 milijuna kuna manje troškove, između ostalog, i u smanjenju gubitaka u prijenosu i distribuciji. U većini tvrtki, tvrde da su već i prije naloga Vlade krenuli s mjerama štednje. Prema riječima ministra Šukera, 10-tak tvrtki je već to i učinilo pa se prema njihovim planovima ukupne uštede kreću na razini milijardu i pol kuna. Croatia Osiguranje, prema odgovoru iz kompanije, može uštedjeti oko 120 mil. kuna, ali to uz neproduktivne troškove podrazumijeva i racionalizaciju investicija i zamrzavanje plaća. Novo zapošljavanje bit će moguće jedino u segmentu prodaje. Time će se postići smanjenje od 12% u odnosu na režijske rashode, odnosno 3,7% u odnosu na ukupne rashode u koje spadaju i štete. “Bonusi menadžmentu nisu isplaćeni, a odluku o njihovoj isplati kao i smanjenju plaća za menadžment donijet će NO tvrtke” poručuju iz CO-a.

Iako Vlada više ne dirigira poslovanje Ine, njezin je predjsednik Uprave bio na sastanku u Vladi jer je riječ o velikom subjektu koji svojom likvidnošću utječe na ostale. Neslužbeno se doznaje da bi program ušteda koji je u kompaniji lansiran krajem 2008. trebao rezultirati za oko 800 mil. kuna manjim rashodima.Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije kaže da će ove godine troškovi biti manji 20% u odnosu na lani. “Nećemo dirati jedino ulaganja na brodovima koja moramo imati radi poštivanja pravila EU pa ćemo ih s 95 mil., kuna koliko su iznosila prošle godine smanjiti na 55-60 mil. kuna. Investicije koje nisu u funkciji osnovne djelatnosti smanjit ćemo s 15 na 5 milijuna kuna. Pokušat ćemo ispregovarati zamrzavanje kolektivnog ugovora, s izuzetkom pomoraca” – detaljan je Lončar. U Croatia Airlinesu također navode kako se mjere štednje u kompaniji provode od početka naftne krize pri čemu nisu zahvatili samo područje sugurnosti. To će se nastaviti kroz aktiviranje nekog od već razrađenih scenarija, a kvantifikacija ušteda bit će, kako kažu, poznata u četvrtak. Što se tiče plaća, u CA kažu da je prosjek odraz visokih pilotskih primanja zbog čega se “u javnosti često stječe pogrešan dojam o visini menadžerskih plaća” – kažu u CA. Premijer je, inače, na jučerašnjem sastanku zaprijetio da će sve one koji se ne budu držali plana ovaj put pozivati na odgovornost.

Sindikati protiv zamrzavanja plaća

Neslaganje s Ribićem
Predstavnici sindikata javnih poduzeća nisu spremni na zamrzavanje plaća. Plaće se, tvrde, reguliraju kolektivnim ugovorima i prema većini nema mjesta za ustupke, čak ni u vrijeme krize. Zdenko Mučnjak, dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) koja predstavlja najveći dio zaposlenih u državnim tvrtkama ne slaže se da sindikalnim predstavnikom u GSV-u Vilimom Ribićem o mogućnosti zamrzavanja plaća. “Ribić nije iznio usuglašeni stav, već samo svoj”, kazao je Mučnjak.

HŽ jedini zmrznuo plaće
Jedina tvrtka koja je u 2009. godinu ušla sa zamrznutim plaćama su Hrvatske željeznice, a kako kaže Branko Kreš, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske, to je bilo nužno zbog ozbiljnosti situacije u tom poduzeću.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Samo ako kasne mirovine
No, ozbiljna situacija u cijeloj državi ne brine ostale sindikate. Jedino je Jadranka Dumbović, presjednica Hrvatskog sindikata pošte, istaknula da je spremna razgovarati o zamrzavanju plaća ali samo ako u pitanje dođu isplate mirovina.

Sindikati i Uprava CO-a
Zbog krize je smanjen uobičajen godišnji postotak rasta plaća i u Plinacru. Umjesto uobičajenog rasta od 10-tak posto, a ove je godine postignut dogovor da u prva tri mjeseca plaće rastu za tri posto, a nakon tog roka da se ponovno sjedne za stol. Neslužbeno doznajemo da su sindikalni predstavnici pozvani u srijedu na sastanak s Upravom u HEP i u Croatia Osiguranje oko mogućnosti zamrzavanja plaća.

Ne diramo jedino ulaganja na brodovima zbog EU
S. Lončar, Jadrolinija

Štedimo od početka naftne krize na svemu osim na sigurnosti
I. Mišetić, Croatia Airlines

Bonusi nisu isplaćeni, zapošljavamo samo u prodaji
H. Vojković, Croatia osiguranje