Sudeći po prošlotjednim podacima Eurostata, mladi u Hrvatskoj više su zastupljeni u populaciji koja samostalno pokreće biznis i osigurava si posao nego što je to prosjek EU. Lani je u Hrvatskoj bilo 199,5 tisuća samozaposlenih, a od toga je 17,5 tisuća ili 8,8 posto bilo u dobi između 20 i 29 godina.

To je znatno više nego u slučaju mladih Nijemaca, Slovenaca, Austrijanaca ili, pak, Iraca koji su na samom začelju, a u prosjeku mladi u EU čine 7,2 posto samozaposlenih. No, sjenu na to baca činjenica da nije zabilježen nastavak trenda povećanja broja samozaposlenih mladih, koji traje posljednjih godina. Osim toga, još jedna evidencija pokazuje da samozapošljavanje kod nas lagano posustaje.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji je svojim potporama uvelike zaslužan za ‘poguranac’ u vlastiti biznis, bilježi slabljenje brojki iz svog programa potpora za samozapošljavanje. Štoviše, lani je isplaćen najmanji godišnji iznos tih potpora još od 2017., a najmanji je bio i broj novouključenih u svijet poduzetništva, uz iznimku 2020., u kojoj je to bio rezultat zastoja uzrokovanog Covidom-19.

Promjena kriterija

U 2025. potpore je, naime, koristilo 5,3 tisuće novopečenih poduzetnika, a isplaćene su im potpore na razini 45,8 milijuna eura. Sliku možda najbolje ilustriraju brojke iz HZZ-ove statistike iz koje, primjerice, po rekordnoj isplaćenoj godišnjoj potpori samozapošljavanju odskače 2022. s više od 78 milijuna eura potpore, a po najvećem broju nezaposlenih koji su iskoristili ovu mogućnost i dobili potporu izdvaja se 2019., kada je tu grupu činilo 8,7 tisuća korisnika.

Više je razloga za promjenu i smanjenje intenziteta samozapošljavanja u Hrvatskoj. Onaj najlogičniji vezan je uz trendove na tržištu rada. U vrijeme kada je počinjao rasti broj korisnika i godišnji iznos isplaćenih HZZ-ovih potpora za samozapošljavanje, Hrvatska je još bila opterećena visokom nezaposlenosti. U poduzetništvo se tada s tržišta rada najvećim dijelom još otiskivalo ne iz čistog poriva da se realizira svoju ideju ili bude neovisan o nekom poslodavcu, nego iz nužde.

Nezaposlenost je sada na povijesno niskim stopama, radnika na domaćem tržištu nedostaje, a uz sve to, u međuvremenu je i HZZ korigirao pravila za potpore, prestajući među ostalim, podupirati ulazak u biznis u svim područjima djelatnosti. Tako od lani nisu više prihvatljive djelatnosti trgovina, ugostiteljstvo i turizam.

U HZZ-u smanjenje broja novouključenih u potpore za samozapošljavanje u odnosu na 2025. vide prvenstveno u kontekstu globalne ekonomske situacije i stanja na tržištu.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

”Iako opći podaci za 2025. u nekim regijama Hrvatske pokazuju blagi porast broja poduzetnika, šira gospodarska slika i očekivanja ukazuju na nekoliko ključnih razloga zbog kojih je ulazak u poduzetništvo postao izazovniji i manje privlačan u usporedbi s prethodnim godinama. Smanjen je broj nezaposlenih osoba, a stopa anketne nezaposlenosti pada, što znači da je manji bazen nezaposlenih osoba koje traže samozapošljavanje kao alternativu zaposlenosti”, pojašnjavaju u HZZ-u.

Mladi, na koje se i lani odnosila gotovo trećina potpora za novouključene u svijet poduzetništva, po iskustvu HZZ-u pokazuju interes za poduzetništvo, ali u HZZ-u primjećuju da mnogi ipak odustaju od realizacije ideja upravo zbog straha od neuspjeha u promjenjivoj ekonomskoj situaciji.

Kad je riječ o promjenama djelatnosti za koje je moguće povući sredstva iz ovog programa, pojašnjavaju kako su isključene one skupine djelatnosti koje ne zahtijevaju velika financijska ulaganja ili ne ulaze u deficitarne djelatnosti. Naglasak, ukratko, Upravno vijeće HZZ-a, koje postavlja kriterije, stavlja na podupiranje samozapošljavanja u nedostajućim poslovima s visokim potencijalom bržeg rasta i novog zapošljavanja poput prerađivačke industrije, građevinarstva, uslužnih i tehničkih djelatnosti, te zelene i digitalne tranzicije.

Većina ide u obrt

Gleda li se mlada populacija, u 2025. tako je brojčano najveći dio novouključenih bio u tzv. ostalim uslužnim djelatnostima (436), te građevinarstvu (367), a potom u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (158) i u prerađivačkoj industriji (113). Iako bi prva pomisao bila da se najvećim brojem mladi otiskuju u poslove računalnog programiranja i druge IT poslove, njihov broj je manji čak i od samozaposlenih u obrazovanju (82).

Mladi se u svijet poduzetništva uz financijsku podršku države uglavnom odlučuju ući osnivanjem obrta s paušalnim oporezivanjem, što je lani izabralo više od 60 posto njih, a ostatak kroz osnivanje d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a, dok se neznatan dio odlučio za obrte s poslovnim knjigama ili samostalne djelatnosti. Što se tiče područja na kojima je lani bio najveći broj mladih koji su koristili potpore, najviše ih je, osim u Gradu Zagrebu (229), bilo u Splitsko-dalmatinskoj (178) i Osječko-baranjskoj (133), te Zagrebačkoj županiji (100).