Poslodavci danas ne pitaju nove generacije koje ulaze na tržište rada samo za diplomu, već sve više žele od mladih zaposlenika da su samostalni, da mogu preuzeti odgovornost, koristiti suvremene digitalne alate i brzo se prilagoditi. U eri umjetne inteligencije, automatizacije i nedostatka domaće radne snage, istražili smo kako privatna sveučilišta i visoke škole pripremaju svoje studente na posao.

Očekuju samostalnost

“Danas se očekuje sve više i više, često iz kompanija od mladih žele ‘plug and play’, dakle da su što samostalniji, jer poslodavci nemaju vremena početnike dodatno učiti. Oni očekuju od nekoga tko se školovao tri, četiri ili pet godina da je doslovno spreman preuzeti posao i odgovornost u kojem god sektoru radi. To je svim poslodavcima zajedničko”, izjavio je Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća na Sveučilištu Algebra Bernays. Uz to je naglasio važnost razvoja praktičnih vještina kroz projektni rad i obvezne stručne prakse koje studentima omogućuju lakši prijelaz na tržište rada i stjecanje konkretnih kompetencija tijekom studija. Drugi privatni fakulteti također uočavaju koliko se tržište rada brzo mijenja, a samim tim i obrazovanje koje oni nude svojim studentima.

“Tržište rada danas se mijenja brže nego ikad prije, a kompetencije koje poslodavci traže kontinuirano evoluiraju. Zato na RIT Croatia studente ne pripremamo samo za prvo zaposlenje, nego za dugoročan profesionalni razvoj i karijere koje danas još ne postoje. Kako bismo na to odgovorili, studijske programe kontinuirano nadograđujemo u suradnji s matičnim sveučilištem RIT u SAD-u i industrijom. Pritom se oslanjamo na dva ključna elementa: multidisciplinarni pristup obrazovanju i iskustveno učenje”, kazala je Irena Guszak, dekanica na RIT Croatia.

Dekanica na RIT Croatia pojasnila je kako njihov model obrazovanja kombinira specijalistička znanja sa znanjima općeg obrazovanja, pa studenti uz svoje područje studija razvijaju i kompetencije iz drugih disciplina što im omogućuje da kompleksnim problemima pristupaju iz različitih perspektiva i dolaze do kvalitetnijih rješenja.

“Iskustveno učenje jednako je važno: studenti kroz projekte, poslovne slučajeve i rad na stvarnim izazovima aktivno sudjeluju u nastavi, dok kroz obveznu stručnu praksu, koja, ovisno o studiju traje od 400 do 800 sati, stječu konkretno radno iskustvo još tijekom studija”, rekla je Guszak.

Visoko obrazovanje važno je za razvoj cjelokupnog društva, a posebice gospodarstva. Stoga je važno pratiti društvene, gospodarske, socijalne i tehnološke trendove kako bi se na adekvatan način odgovaralo izazovima koji će u budućnosti biti sve složeniji, naglasio je Vedran Mornar, rektor Sveučilišta Vern.

“Ovoga su bili svjesni studenti ranijih generacija koji su odrasli bez tehnologije, a kasnije su je prihvaćali i uviđali njezine potencijale, no još su više ovoga svjesne današnje generacije studenata koje su rođene s tehnologijom i uz nju su odrasle. Tijekom razgovora s maturantima u okviru prijemnog postupka, današnji studenti u najvećoj mjeri žele studirati na Sveučilištu Vern jer žele razvijati realne projekte još tijekom studija, usvajati moderna znanja koja ih čine konkurentima na tržištu, surađivati s tvrtkama i upoznavati poslodavce ili razvijati samostalne projekte i pokretati poslove”, rekao je Mornar.

Privatne visokoškolske ustanove u našoj zemlji obuhvaćaju sedam posto ukupne studentske populacije. S obzirom na to da je studiranje na javnim sveučilištima u velikoj mjeri besplatno i dostupno bez školarine za većinu studenata, interes za privatni sektor ostaje ograničen u pogledu ukupnog broja upisanih. Ipak, posljednjih godina primjetan je stabilan, postupni rast privlačnosti privatnih institucija, ponajprije zbog fleksibilnijih studijskih programa, brže prilagodbe sadržaja te jače orijentacije na potrebe tržišta rada. Takav omjer nije prisutan posvuda. Primjerice, zemlje poput Poljske imaju oko 25 do 30 posto studenata u privatnim visokoškolskim ustanovama, Portugal oko 30 posto, dok Rumunjska doseže i do približno 35 posto u pojedinim razdobljima. Ipak, iz privatnih visokoobrazovanih ustanova naglašavaju svoju agilnost za prilagodbu tržištu rada za razliku od državnih ustanova.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

“Jednostavno, u Hrvatskoj gdje je zaista velika dominacija visokih učilišta iz javnog sektora, gdje je otprilike sedam posto studenata samo na privatnim visokim učilištima i gdje je nama kao privatnim ustanovama zapravo konkurencija javni sektor, u kojem studenti ne plaćaju, moramo biti agilni. Kada student ima izbor studirati na javnom visokom učilištu i ne platiti ništa ili studirati na privatnom i platiti školarinu preko 5000 eura, koliko je školarina kod nas, i ipak izabere nas, onda mi stvarno imamo tu odgovornost da doslovce na razini semestra, a kamoli akademske godine, ‘bdijemo’ nad svakim kolegijem i ishodom učenja, te da se maksimalno trudimo da svaka promjena u nekom alatu, programskom jeziku, umjetnoj inteligenciji ili nekom trendu koji vlada u struci mora biti odmah implementirana u studijski program, jer će nas u suprotnom pregaziti vrijeme”, rekao je Jugo.

Upitana koje su promjene uveli u svoje studijske programe, dekanica RIT Croatia nam je kazala kako su u zadnjih pet godina uveli dva interdisciplinarna studijska programa u područjima za koja postoji izražena potreba tržišta rada. To su stručni prijediplomski studij Cybersecurity, a koji, kako kaže Guszak, odgovara na rastuću globalnu potražnju za stručnjacima u području kibernetičke sigurnosti. Uz to, 2022. godine uveli su studij Dizajn novih medija, koji povezuje područja umjetnosti, vizualnih komunikacija, računarstva i tehnologije kako bi studentima pružio znanja relevantna za digitalno gospodarstvo budućnosti.

Odgovornost za studente

“Reakcije studenata su pozitivne: Dizajn novih medija redovito popunjava upisnu kvotu, dok za novi studij Cybersecurity već u prvim tjednima lansiranja bilježimo dobar interes”, rekla je Guszak i dodala:

“Posebno važnu ulogu danas ima AI koju smo integrirali u nastavni proces kao alat s kojim studenti aktivno rade. Uvedeni su i novi kolegiji koji obrađuju teme generativne umjetne inteligencije, analitike podataka i donošenja odluka temeljenih na podacima. Istovremeno, studente učimo odgovornoj i etičkoj primjeni AI tehnologija te razvijamo kompetencije koje ostaju ključne bez obzira na tehnološke promjene: kritičko razmišljanje, kreativnost, komunikacijske vještine i sposobnost rješavanja složenih problema.”

Upitan uočava li razlike između studenata privatnih i državnih fakulteta, Jugo je kazao: “Mislim da je razlika između privatnih visokih učilišta i javnih u tome što se privatna učilišta vjerojatno nešto više trude studente motivirati da ne odustanu kada naiđu na prvu prepreku.”