Potrebno je potaknuti proizvođače na udruživanje i suradnju jer će jedino tako konkurirati u postupcima javne nabave. Uz to, proizvođačke organizacije nisu kao nekad zadruge ili kombinati, one su tržišno orijentirana udruženja kojima nisam našao mane, tvrdi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Kratki lanci opskrbe nova su inicijativa koja bi trebala pomoći malim OPG-ima. Kako ocjenjuje dosadašnju provedbu? Gdje je prostor za poboljšanje?
Trebat će vremena da ovaj sustav u potpunosti zaživi i da se ostvari potpuna suradnja između primarnih proizvođača i velikih sustava koji hranu nabavljaju u postupcima javne nabave. Upravo provodimo pilot projekt u suradnji s najvećom zdravstvenom ustanovom u Hrvatskoj, Kliničkim bolničkim centrom Zagreb i vjerujem da ćemo zajednički identificirati moguće nedostatke i pronaći najbolja rješenja da bi svi pacijenti u našim bolnicama, korisnici domova za starije i nemoćne, djeca u našim vrtićima i školama, studenti, vojnici i mnogi drugi, jeli hranu uzgojenu na našim njivama i poljima, u našim voćnjacima.  Da bi se postigao maksimum koristi za sve u ovom lancu potrebno je potaknuti proizvođače na udruživanje i suradnju jer će jedino takvi moći konkurirati u postupcima javne nabave. Veliki sustavi nabavu ugovaraju za godinu, dvije ili tri unaprijed i istina je da je jednom poljoprivredniku teško zadovoljiti količine koje se traže. Ali, udruženi mogu ponuditi sigurnost naručiteljima, bolju cijenu, a logističke troškove mogu dijeliti.

Udruživanje u poljoprivredi je tema o kojoj se dugo govori, ali provedba nije toliko uspješna? Zašto? Koliko u tome ulogu igra mentalitet, a koliko inicijativa lokalne i državne vlasti?
Nije posve istina da se poljoprivrednici ne žele udruživati i da ne žele surađivati. U Hrvatskoj ima više od 1800 udruga poljoprivrednika, ta brojka  govori da se poljoprivrednici udružuju oko zajedničkih interesa. Ali, kad im se predloži da osnuju proizvođačku organizaciju ili grupu… tu nastaju problemi. Zadruge, kombinati, PIK-ovi… sve su to nazivi koji su ostavili gorak okus cijelom nizu generacija. Mi ne želimo i ne potičemo da se vratimo u to doba i odnose. Proizvođačke organizacije sasvim su drugačija, tržišno orijentirana udruženja kojima ja osobno nisam uspio pronaći manu. Tržište će odraditi svoje, a nove generacije moramo “cijepiti” protiv duhova prošlosti. Ako imate kvalitetan proizvod, dobro isplaniranu proizvodnju a uz to i volite svoj posao, nema razloga da ne uspijete.

Često se čuju prigovori na dodjelu državne zemlje. To je prepušteno lokalnim vlastima. Kakvo je stanje sad? 
Vratili smo raspolaganje državnom zemljom u ruke tijela lokalne vlasti jer želimo da se poljoprivredno zemljište kojim upravlja država dodjeljuje brže i sukladno potrebama proizvođača na pojedinom području. To ne znači da je svatko šerif u svom selu, to samo znači da svatko najbolje poznaje prilike i potrebe u svojoj općini i gradu. Zakon imamo, pravilnici se donose prema planu i programi raspolaganja kreću s provedbom.

Kakvo je stanje oko zemlje koju u koncesiji imaju sastavnice Fortanova grupe, bivšeg Agrokora?
Što se tiče zemljišta koja su koristile tvrtke u sklopu Agrokora, sve je transparentno i u službi zaštite interesa svih uključenih u ovaj proces. Sastavni dio Nagodbe je i prijenos ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta na zrcalne tvrtke, koje preuzimaju sva prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor. Tvrtka mora poštovati odredbe postojećeg ugovora, dakle koristiti poljoprivredno zemljište i plaćati zakup ili joj se ugovor raskida. Aneksi se sklapaju iz tehničkih razloga i imaju deklaratorni karakter jer se njima ne mijenja sadržaj ranijih ugovora i njima se ne raspolaže zemljištem u vlasništvu RH, jer su novoosnovana društva temeljem potvrđene Nagodbe već stupila u pravni položaj ‘starog’ trgovačkog društva. To je potvrdio DORH.

Bilo je pritužbi i da Agrokorove tvrtke plaćaju male zakupnine, puno manje nego OPG-ovi? 
U tijeku je donošenje novog pravilnika o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH kojim će se ujednačiti zakupnine po svim ranije provedenim natječajima za zakup, pa tako i za zemljišta koja su koristile tvrtke koncerna Agrokor. To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira na to kad su potpisali ugovor o zakupu.

Možete li kratko prokomentirati iskorištenost EU sredstava u svom resoru?
Od svih EU fondova koje koristi Republika Hrvatska, fondovi kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede imaju najbolju iskorištenost. Samo iz Programa ruralnog razvoja do kraja godine ćemo kroz tridesetak natječaja na raspolaganje staviti i posljednji raspoloživi eurocent. Dosad smo ugovorili projekata vrijednosti 1,4 milijardu eura što je 59% ukupno raspoloživih sredstava u ovom programskom razdoblju, a trećina raspoloživog novca već je uložena u modernizaciju proizvodnje, izgradnju novih i poboljšanje postojećih proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta više od 1300 poljoprivrednih gospodarstava. Otvoreno je više od 3000 novih radnih mjesta u ruralnim područjima, do kraja godine ćemo imati 200 novih ili rekonstruiranih vrtića, grade se vatrogasni domovi, nerazvrstane ceste, vodovodi i kanalizacija, dječja igrališta, društveni domovi… Život na našim selima ovim će tempom uskoro postati poželjniji i kvalitetniji od onog u velikim gradovima koji su desetljećima privlačili stanovništvo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost